Iako je svetska ekonomska kriza ostavila traga i na ovogodišnji FEST, već decenijama jednu od najomiljenijih manifestacija Beograđana, organizatori su uspeli da obezbede kvalitetan i izuzetno zanimljiv program. Filmova je manje nego proteklih godina, ali FEST nije izgubio draž i sposobnost da prijatno iznenadi svoju publiku i pored toga što je dobar deo njegovog repertoara odavno dostupan putem Interneta.
|
Cene ulaznica za projekcije na FEST-u su već godinama iste, vrlo popularne, i kreću se od svega 150 do 300 dinara. |
Najveći ekskluzivitet ove godine svakako će imati projekcija filma "Pisac iz senke“, najnovijeg ostvarenja Romana Polanskog, koje u Beograd stiže odmah nakon svetske premijere na festivalu u Berlinu.
|
Program će ove godine biti održan na tri lokacije – u Sava centru, Dvorani kulturnog centra Beograda i Muzeju jugoslovenske kinoteke. |
Polanski se i dalje nalazi u kućnom pritvoru u Švajcarskoj zbog više decenija stare optužbe za silovanje, pa nije u mogućnosti da prisustvuje berlinskoj projekciji svog filma, čiju su produkciju kraju priveli asistenti prema njegovim "daljinskim“ instrukcijama.
|
FEST će otvoriti srpski glumac, reditelj i producent Ljubiša Samardžić i film "Morfijum“ ruskog reditelja Alekseja Balabanova. |
Među "velikim“ filmovima FEST-a, osim "Pisca iz senke", ove godine se ističu "Prorok“ Žaka Odijara kome se daju najveće šanse za osvajanje Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja, "Antihrist“ Larsa fon Trira, za koga sam autor kaže da je najznačajnije ostvarenje njegove dosadašnje karijere, i "Beli materijal“, dugo očekivani film francuske autorke Kler Deni sa Izabel Iper i Kristofer Lamberom u glavnim ulogama.
Naravno, ne treba zaboraviti ni šokantni "Morfijum“ Alekseja Balabanova, koji otvara FEST, kao ni filmove "proverenih“ imena svetske kinematografije kao što su Klint Istvud, Piter Džekson, Martin Skorseze, braća Koen, Ang Li, Sem Mendes, Đuzepe Tornatore, Ken Louč ili Džim Šeridan.
U programu "FantAzija“ nekolicinom filmova zastupljena je i indijska kinematografija, koja u Srbiji ima armiju neočekivano fanatičnih obožavalaca, a kao i svake godine, svoju premijeru na FEST-u ima nekoliko domaćih filmova.
|
O pobedniku takmičarskog programa FEST-a "Evropa van Evrope" odlučuje međunarodni žiri koga ove godine čine Alisa Sajmon (Alissa Simon), filmski kritičar magazina "Variety", Labina Mitevska, makedonska glumica i producentkinja i Dubravka Lakić, filmski kritičar dnevnog lista "Politika" |
Ove godine videćemo "Flešbek“ Aleksandra Jankovića kao i dva angažovana dokumentarca – "Na granici“ Žarka Dragojevića i "Centar za pranje filmova“ Srđana Kneževića, koji otvara bolne tabu teme domaće kinematografije. Očekuje se da će se nakon njegove premijere "podići bura“ čak i u odavno umrtvljenoj sredini kao što je naša.
Na Festivalu će ove godine biti prikazano 63 filma razvrstanih u 6 celina. Pored toga, u Muzeju jugoslovenske kinoteke biće održan prateći program pod nazivom "Otvarajući šampanjce“. U njemu će biti prikazan izbor filmova, koji su otvarali FEST od njegovih početaka do novijih izdanja.
Termine prikazivanja filmova možete naći na sajtu Festivala (www.fest.rs), a portal Vesti-online.com predstavlja kompletan program 38. FEST-a:
Horizonti
Evropa van Evrope
Otkrića
FantAzija
Zimske pomorandže
Činjenice i slagalice
Otvarajući šampanjce
Ipak, s obzirom na to da će ljubitelji filma kod nas, uglavnom iz ekonomskih motiva, većinu pomenutih naslova najverovatnije skinuti sa Interneta i pogledati u kućnoj varijanti, ili eventualno videti kasnije u redovnoj bioskopskoj distribuciji – na FEST-u se treba koncentrisati na fenomenalne filmove koji dolaze iz tzv. "malih“ kinematografija, a teško da ih je sa prevodom, makar i engleskim, moguće videti bilo gde drugde.
Redakcija portala Vesti-online.com predstavlja deset filmova koje, ako volite film, ne bi trebalo da propustite:
"Beli prostor" – program "Otkrića“ – italijanski film koji se bavi suočavanjem jedne devojke sa neželjenom trudnoćom i prevremenim rođenjem deteta. Na poslednjem venecijanskom festivalu film je dobio četiri nagrade. U glavnoj ulozi je Margerita Baj, a režiju potpisuje Frančeska Komenčini, dobitnica nagrade "De Sica“ u Veneciji 1984. godine. Komenčinijeva je 2004. godine učestvovala u projektu „Visions of Europe“ kao predstavnik Italije, zajedno sa autorima kao što su Fatih Akin, Teo Van Gog, Piter Grinavej, Bela Tar i Aki Kaurismaki. Do sada je najveći festivalski uspeh postigla filmom "Volim da radim – mobing“, koji je nagrađivan u Berlinu i Mar Del Plati.
"Veličina je važna" – program "Zimske pomorandže“ – nesvakidašnja izraelska priča o četiri visprena prijatelja koji imaju problema sa viškom kilograma i počinju da se bave sumo rvanjem kako bi povratili izgubljeno samopouzdanje.
"Živ" – program "Evropa van Evrope“ – film Artana Minarolija o sukobu moderne Albanije i tradicionalnog ruralnog nasleđa oličenom u mladom studentu iz Tirane koji postaje meta krvne osvete stare 60 godina kada ode na sahranu oca u unutrašnjost. Albanska kinematografija već je bila prisutna na FEST-u kada je prikazan film slične teme – "Vreme komete“ Fatmira Kočija – koji je tada ostavio neočekivano dobar utisak na beogradsku publiku veštom režijom, predivnom scenografijom i vedrim tretiranjem tipično balkanske problematike.
"Liban" – program "Zimske pomorandže“ – film izraelca Samuela Maoza koji je osvojio "Zlatnog lava" i još dve nagrade na venecijanskom festivalu. Film se bavi prvim libanskim ratom 1982, godine i sudbinom grupe izraelskih vojnika odsečenih od glavnice vojske, u obruču sirijskih komandosa. Ti vojnici nisu heroji već obični momci koji osećaju ogroman strah od smrti. Samuel Maoz je za ovaj film, po sopstvenom priznanju, decenijama skupljao hrabrost, a festovskoj publici svakako neće biti potrebno mnogo hrabrosti da pogleda "Liban“, s obzirom na to da je proteklih godina u Beogradu videla niz sjajnih izraelskih filmova, među kojima su se posebno istakli "Poseta orkestra", "Meduza“, "Balon" i "Gosti".
"Lurd" – program "Otkrića“ – film austrijanke Džesike Hauzner sa Silvi Testu i Brunom Todeskinijem osvojio je značajne nagrade na festivalima u Veneciji, Beču i Varšavi. Priča o Kristin koja je celog života vezana za invalidska kolica. Sa ciljem da savlada svoju izolaciju ona putuje u Lurd, poznato hodočasničko mesto u Pirinejima. Vera u ozdravljenje proizvodi čudo i jednog jutra Kristin ustaje bez pomoći medicinskih sestara.
"Lutka na naduvavanje" – program "FantAzija“ – ekscentrični novi film već kultnog japanskog reditelja Hirokazu Kore Ede prikazivan je na poslednjem kanskom festivalu, a govori o lutki na naduvavanje koja, iako iznenadno oživljava, i dalje u sebi nosi prazninu, kao i većina ljudi. Jednog dana, međutim, ona se zaljubljuje. Kore Eda je bio prisutan i na prošlogodišnjem FEST-u filmom "Kreće se“, po mnogima najboljim filmom prošlogodišnjeg Festivala. Od 1995. kada je u Veneciji nagrađen za režiju filma "Iluzija“, Kore Eda je stalni dobitnik najvrednijih priznanja na festivalima širom sveta. Osvajao je nagrade za filmove "Distanca“, "Zagrobni život“ i "Niko ne zna“, a film "Kreće se“ mu ih je doneo najviše.
"Ljudi na mostu" – program "Evropa van Evrope“ – film o tri mladića – policajcu, taksisti i uličnom prodavcu cveća – koji traže svoju šansu za bolji život u Istanbulu proglašen je za najbolji u 2009. godini po izboru žirija istambulskog festivala pa se može očekivati da reditelj Asli Ezge opravda ugled koji su turskom filmu u svetu proteklih godina doneli Fatih Akin, Nuri Bilge Džejlan, Omer Vargi, Ahmet Uludžaj, Zeki Demirkubuz, Jesim Ustaoglu i Husein Karabej. I na FEST-u je proteklih godina bilo nekoliko zaista osvežavajućih poetičnih filmova iz Turske kao što su "Moj Marlon i Brando“, "Jaje“, "Sudbina“ i "Čamci od kora lubenica“.
"Melodija za ulični vergl" – program "Evropa van Evrope“ – ukrajinski film prekaljene 76-godišnje Kire Muratove koja je slavu dostigla još davnih sedamdesetih godina prošlog veka, ali je sjajnim ostvarenjem "Štimer“ iz 2004. godine pokazala da njen kreativni potencijal još uvek nije iscrpljen. Njen novi film je priča o Alenu i Nikiti, dvoje neobične dece koja lutaju ulicama velikog grada. Majka im je umrla, a oni, nezaštićeni i sami, odlučuju da pronađu svoje očeve. Ako je suditi prema "Štimeru“, i "Melodija za ulični vergl“ mogla bi biti sjajno filmsko iskustvo.
"Očnjak" – program "Otkrića“ – neobični grčki film, ovenčan nagradama u Kanu, Sarajevu i Montrealu, priča o ekscentričnoj porodici iz predgrađa: otac, majka i troje dece koji nikada nisu napustili svoju kuću. Oni su obrazovani i vaspitani po načelima roditelja, bez uticaja spoljašnjeg sveta. Samo Kristina može da uđe na posed. Otac je pušta u kuću kako bi zadovoljila seksualne porive sina. Cela porodica je obožava, naročito najstarija ćerka. Jednog dana Kristina joj poklanja traku za kosu sa kamenčićima koji sijaju u mraku, ali traži nešto za uzvrat.
"Ramšand Pakistanac" – program "FantAzija“ – ostvarenje autorke Mehrin Džabar koga su zaobišle nagrade festivala i kritičara, ali je kod publike širom sveta prihvaćen sjajno! Film prikazuje istinitu priču o prelasku pakistansko-indijske granice, juna 2002. godine. Dva člana pakistanske Hindu porodice, pripadnici nedodirljive, najsiromašnije Dalit kaste, promeniće svoje sudbine. S jedne strane granice otac i osmogodišnji dečak nalaze se u indijskom zatvoru, a s druge strane majka iznenađena njihovim iznenadnim nestankom započinje novo poglavlje svog života…
Gosti Festivala
Aleksej Balabanov – reditelj filma "Morfijum“ |
