Nemačka penzija mogla bi da postane teže dostižna

Životni uspeh na balkanskim prostorima – „nemačka penzija“ – mogla bi postati teže dostižna, ako je suditi po tvrdnjama prvog čoveka nemačke vlade.

Kako prenosi Dojče vele, kancelar Olaf Šolc pre nekoliko dana izjavio je da će vlada pokušati da ograniči broj prevremenih penzionisanja kako bi se sprečila potencijalna kriza tamošnjeg penzionog sistema.

Rad do 63. godine

Nemački ekonomisti već neko vreme upozoravaju da se najveća evropska ekonomija suočava sa nestašicom radne snage, pa nema dovoljno radnika koji bi punili penzione fondove i tako finansirali isplatu penzija postojećim penzionerima.

Da situacija ne postane gora, radnike bi trebalo zadržati na radnom mestu koliko je god moguće duže, smatra kancelar Šolc. „Broj onih koji zaista mogu da odrade ceo radni vek mora biti podignut“, kazao je kancelar za nemačke medije.

Iako Nemačka namjerava da do 2031. podigne starosni prag za odlazak u penziju sa 65 na 67 godina – a u zemlji se vode polemike i o potrebi dodatnog podizanja starosnog praga – sve više radnika odlazi u penziju sa 63 ili 64 godine života.

200.000 svake godine ode u prevremenu penziju

Naime, od 2014. tamošnji radnici imaju pravo na državnu penziju sa 63 godine života bez umanjenja iznosa ako ispunjavaju uslov o 45 godina staža. Prema proračunima Berlina, svake godine u prevremenu penziju ode oko 200.000 radnika.

Prema podacima nemačkog penzionog zavoda, samo prošle godine mogućnost odlaska u penziju pre navršenih 65 godina života iskoristilo je 270.000 radnika.

Tako u ukupnom broju novih penzionera oni koji su uzeli prevremenu penziju čine 26,3 odsto udela, izračunali su nemački statističari. Zanimljivo je da je sve više radnika spremno da ode u prevremenu penziju čak i ako će dobiti umanjenje jer nemaju dovoljno staža.

Rešenje u strancima

Ova grupa, koja u proseku u penziju odlazi 28 meseci ranije, čini oko četvrtine onih koji su prošle godine postali penzioneri. Prema Šolcovim rečima, vlada želi da vidi i povećanje udela žena u radnoj snazi, ali će za to biti potrebno povećati broj škola i vrtića sa celodnevnim boravkom. Jedno od rešenja za sve krhkiji nemački penzioni sistem je i privlačenje kvalifikovane radne snage iz inostranstva.

Podsetimo, u novembru je njemačka vlada usaglasila reformu imigracionog zakonodavstva kojoj je cilj povećati priliv radnika iz država izvan Evropske unije.

Stručnjaci tvrde da Nemačkoj svake godine treba najmanje 400.000 stranih radnika kako bi se nadoknadio odliv zbog odlaska u penziju. Kancelar je pojasnio kako reforme ne znače i podizanje penzionih doprinosa pre kraja mandata sadašnje vlade u 2025. godini.

Projekcije govore da će stanovništvo Nemačke ove godine porasti za 1,2 miliona ljudi, najviše zbog izbeglica iz Ukrajine i dostići 84 miliona. Ako stopa imigracije ostane visoka, 2070. bi Nemačka mogla da ima 90 miliona stanovnika, smatraju statističari.