Zlo se rađa

Teroristički napadi oko aerodroma u Kabulu, u kojima je stradalo najmanje 90 ljudi, potvrdila su predviđanja da će lokalne terorističke organizacije iskoristiti situaciju u Avganistanu za sprovođenje svojih aktivnosti.

Sagovornici Sputnjika ocenjuju da organizacija ISIS-K, koja stoji iza ovih napada, predstavlja pretnju za za čitav svet.

Prema rečima Milana Vukelića, doktoranda Fakulteta političkih nauka specijalizovanog za pitanja religijskog ekstremizma, teroristički napad u Kabulu dokaz je da Islamska država, koja je nekada kontrolisala teritoriju na kojoj je živelo oko 10 miliona stanovnika, iako oslabljena posle akcija Koalicije za borbu protiv ISIS-a, ipak nije potpuno poražena.

– Trenutni haos u Avganistanu za Islamsku državu predstavlja idealan teren i priliku da celom svetu pošalju poruku da su i dalje prisutni, a to su ovim napadom, na žalost i uspeli – primećuje Vukelić.

Ko su pripadnici ISIS-K – nove pretnje za ceo svet

Ovaj stav deli i vojnopolitički komentator Vlade Radulović koji pojašnjava da Islamska država predstavlja krovnu organizaciju koja ima svoje podružnice, odnosno „ćelije“ koje funkcionišu na širem području Afrike, Bliskog istoka, pa i centralne Azije.

– Te manje grupe koje deluju na lokalnom području obično u svom nazivu pored „Islamska država“ nose i taj naziv „provincija“, pa otuda i ovaj slučaj sa Islamskom državom provincije Horasan (Korasan), odnosno ISIS-K. Reč je o islamističkoj, terorističkoj organizaciji koja deluje na području pogranične zone između Pakistana i Avganistana, na liniji od Kabula do Islamabada, odnosno od Peševara do Džalalabada, koja je u periodu 2019-2020 godina izvršila preko stotinu napada na civile i civilne objekte, ali i preko 250 napada na pripadnike stranih oružanih snaga, pre svega Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država – navodi Radulović.

Ova regionalna frakcija Islamske države, podseća Milan Vukelić, nastala je 2015. godine u provinciji Nangarhar u istočnom Avganistanu, a njen prvi emir bio je pakistanac Said Kan, veteran organizacije Tehrik e Taliban Pakistan.

– On je na čelu ISIS-K bio do 2016. godine, a zamenik mu je bio Abdul Rauf Aliza, takođe pripadnik talibanskog pokreta. Kasnije su na čelu ovog ogranka Islamske države bili Abdul Hasib Logari, Abdul Rahman Galeb, Abdul Sad Erhabi i drugi, a sadašnji lider organizacije je Šahab al Muhadžir. Islamska država provincije Horasan bez sumnje je najekstremnija teroristička organizacija u regionu i odgovorna je za napade koji su proteklih godina prouzrokovali brojne civilne žrtve, a Kabul je oduvek bio njihova primarna meta – kaže naš sagovornik.

Čine je, kako dodaje, uglavnom pakistanski i avganistanski talibani koji su smatrali da njihovi saborci nisu dovoljno posvećeni džihadu, nisu dovoljno radikalni, kao i da vode pregovore sa „nevernicima“, odnosno Amerikancima.

– Talibani i Islamska država su sunitske džihadističke grupacije koje spaja isti cilj – stvaranje halifata, jedinstvene islamske države svih muslimana u kojoj će se odnosi uređivati šerijatskim verskim pravom. Međutim, između njih postoje brojni interni sukobi zasnovani na borbi za prevlast u regionu, pojedinim internim nesuglasicama, ali i nadmetanju ko je posvećeniji „borbi“ na Božijem putu. Iako su u prošlosti sarađivali preko dobro poznate Hakani mreže, Islamska država na talibane gleda kao na „nedovoljno posvećene vernike“ čiji je jedini cilj da uspostave vladu na teritoriji Avganistana, za razliku od njih koji se bore za sprovođenje globalnog halifata koji neće imati granice i koji će obuhvatati celu planetu – ukazuje Vukelić.

Potreban zajednički odgovor velikih sila

Kako ističe Vlade Radulović, iako je ISIS-K posle dejstava NATO snaga prilično oslabljen jer je deo njihovih boraca ubijen, a deo uhapšen, pretpostavlja se da ih sada ima oko 800. Međutim, preuzimanje Kabula od strane talibana uzrokovalo je i otvaranje zatvora i činjenicu da se na slobodi našao veliki broj pripadnika ove organizacije, talibana i Al-Kaide, koji se sada priključuju ISIS-K.

– Najnovije informacije sa terena govore da ih je sada oko 3000, ali postoji bojazan da će se taj broj povećati i odmetnutim talibanima koji su razočarani spremnošću talibanskih vlasti za razgovor sa stranim faktorom. Talibanske vlasti u Avganistanu su svesne problema u koji mogu doći ukoliko ova grupa ponovo ojača i to je svakako nešto što će praviti velike bezbednosne probleme i izazove, kako za sam Avganistan, tako i za šiti region Centralne Azije. Takođe, Ruska Federacija je svesna opasnosti od prelivanja ovih radikalnih elemenata unutar njenih granica, pa nisu uzalud pojačali svoje prisustvo na svojim južnim granicama, pa čak i u 201. vojnoj bazi – kaže Radulović.

On dodaje da je ovo veoma značajno pitanje i za Kinu, budući da ima problema u provinciji Sinkjang sa prilično radikalnom organizacijom Ujgura, pa će po svemu sudeći na ovaj bezbednosni izazov zajednički odgovor morati da daju veliki igrači – Amerika, Ruska Federacija, Kina, pa čak i Indija.

Šta može Amerika

Upitan kakav odgovor Sjedinjenih Američkih Država očekuje, nakon izjava predsednika Bajdena da „Amerika neće zaboraviti žrtve iz Kabula“, vojni analitičar kaže da ne isključuje opciju da se Vašington obračuna sa pripadnicima Islamske države dejstvima iz vazduha, korišćenjem borbenih bespilotnih letelica.

– To je jedan od mogućih scenarija, ali ako se ovakva situacija nastavi i jedan deo američkih trupa ipak ostane u Avganistanu, možemo pretpostaviti da bi moglo da dođe i do jedne vrsta dogovora između Amerikanaca i talibana o zajedničkoj borbi protiv Islamske države. Ali, to je moguće samo ukoliko ISIS-K prilivom novih boraca iz redova talibana toliko ojača da predstavlja veliki problem i za same vlasti u Avganistanu, jer neće moći sami da se sa njima obračunaju i moraće da traže pomoć. U svakom slučaju, jasno je da ISIS-K više nije samo pitanje Avganistana ili SAD, već i Evrope, Ruske Federacije i Kine – zaključuje Radulović.