Bez obzira da li se sećate snova ili ne, sanjate svake noći. Ponekad su to srećni, a ponekad tužni snovi, neretko i bizarni. Mnogobrojna istraživanja su nam pružila otvorene informacije o snovima, mada su stručna mišljenja o njihovom značenju i dalje podeljena.
Snovi imaju veoma važnu ulogu u održavanju fizičkog, ali i psihičkog zdravlja. Ljudi tokom prosečnog životnog veka sanjaju čak šest godina, odnosno 51.100 sati i to nije jedina zanimljivost kada su snovi u pitanju.
Slepi vide svet u bojama
Ljudi koji su tokom života izgubili vid sanjaju u slikama i bojama. Oni koji su se rodili slepi, ne vide slike, ali zato čuju zvukove, osećaju mirise, emocije i dodire.
I psi sanjaju
Pas kao čovekov najbolji prijatelj, ne samo da sanja jednako često kao i ljudi nego su mu i teme snova vezane za iskustva koja su stekli u toku dana. Pas sanja o kosti koju je sakrio, o igračkama sa kojima se igrao, ali io ženki, odnosno mužjaku. Glavni pokazatelj da pas sanja je da nepravilno diše i trza nogama.
Pričanje u snu
Pričanje u u snu ili somnilokvija najčešće se javlja kod dece do 12. godine života. Međutim i kod odraslih se javlja iz sličnih razloga, ali ređe. Ovu pojavu najčešće podstiču teskoba i umor, a može da se spreči toplom kupkom i slušanjem lagane muzike pred spavanja.
Lica u snovima već postoje na javi
Dok sanja, čovek ne izmišlja nova lica, već podsvest bira između stvarnih lica koje je videla na javi, ali ih se u budnom stanju ne seća. Tokom života čovek vidi na stotine hiljada lica, pa mozak nema potrebu da izmišlja ili tražiti nova lica za snove.
San kao inspiracija
Mnogim umetnicima i naučnicima snovi su bili inspiracija za stvaranje i otkrivanje novih stvari i pojava, od muzike do slikarstva do važnih eksperimenata zahvaljujući kojima je svet postao bolji.
Kompozitor Rihard Vagner je svoje čuveno delo „Tristan i Izolda“ komponovao upravo inspirisan snom. Albert Ajnštajn je teoriju relativiteta otkrio dok je dremao, a slikar Salvador Dali u ruci je držao metalni predmet koji bi ispao čim bi utonuo u dubok san, što bi ga probudilo. On bi zapamtio prizore iz sna, a onda bi ih i naslikao.
Organski hemičar Fridrih August Kekule dugo je pokušavao da otkrije strukturu benzena, ali tek kad je sanjao atome u obliku zmija koje jedna drugoj grizu rep, shvatio je da je zapravo reč o zatvorenom prstenu ugljovodonika.
Istraživač Eugen Tarnov pokazao je da su snovi važni za pravilno funkcionisanje i organizaciju dugoročne memorije.
“Snovi otkrivaju ono što čovek intuitivno očekuje, priželjkuje ili ono čega se plaši”, ističe profesor Džo Grifin i dodaje:
“Ako čoveka nešto probudi iz dubokog sna, on će uvek pokušavati da se vrati u njega da bi video šta će dalje da se desi i kako će da se završi”.
U snovima neki vide budućnost
Prekognitivne snove, u kojima su ljudi predvideli, odnosno sanjali budućnost, iskusilo je između 18 i 38 odsto ispitanika iz više istraživanja. Između 63 i 98 odsto ljudi veruje da su prekognitivni snovi mogući, ali još nema naučno potvrđenih slučajeva na tu temu.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.










































