Četvrtak 6. 6. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
/
0
Petak 08.06.2012.
09:30
Vesti A

Iz penzije među ministre

Jedna od najuglednijih trgovačkih porodica u Odesi, Lučići, dala je i znamenitog dramskog umetnika Vasilija Lučića Dalmatova, koji je glumom počeo da se bavi još kao student Rišeljeovog liceja, da bi, još gotovo dete, dospeo u Moskvu, u teatar Tanejeva i Ursova.

Aleksandar Belić

Nesvakidašnji talenat ga je 1873. godine doveo na pozornicu čuvenog Puškinskog teatra, ali je vrhunac u umetničkom životu dostigao tek kada je deset godina kasnije prešao u Petrograd, u tada najslavnije Aleksandrinsko pozorište.

Novine su pisale: "Crtež tih uloga odlikovao se unutrašnjim sadržajem, bogatstvom i dubinom, jarkošću, sočnošću, monumentalnošću". Svi koji su poznavali Dalmatova smatrali su ga izuzetno pametnim i šarmantim čovekom. Njegov životni moto bio je: "Glumac mora da ima stalno spreman kofer i da ispoveda filozofiju stoicizma".

Aleksandrinskom pozorištu ostao je veran do kraja života, do 1912.


Rodom iz Cavtata, Valtazar Bogišić je završio prava u Beču, doktorsku tezu odbranio u Gisenu, i najpre radio kao školski nadzornik u Temišvaru i Petrovaradinu, da bi na poziv Univerziteta u Odesi postao profesor slovenskih prava. Tu je započeo rad u oblasti po kojoj ga i danas pamte generacije učenika i studenata slavistike, a to je istraživanje narodnih običaja i umetnosti. Zbog toga je neko vreme proveo i na nepristupačnom Kavkazu.

Na poziv knjaza Crne Gore Nikole Prvog Petrovića, a uz podršku ruskog cara Aleksandra Drugog Romanova, Valtazar Bogišić je 1874. napustio Odesu da bi se posvetio pisanju Zakonika za Kneževinu Crnu Goru. Po završenom poslu vratio se 1888. u Odesu i tu je penzionisan kao profesor. Ali, tu nije bio kraj njegovoj karijeri. Pet godina kasnije, knjaz Nikola ga je imenovao za ministra pravde, i u tom zvanju je ostao do 1899. godine, kada je napustio Crnu Goru i otišao u Pariz.

Umro je 1908. godine u Beču.

Veltazar Bogišić

Danas nema sumnje da je najistaknutiji srpski lingvista prve polovine 20. veka bio Aleksandar Belić, naučnik za koga je i njegov čuveni univerzitetski profesor Ljubomir Stojanović javno govorio da ga je njegov đak u nauci prevazišao. Rođen je 1876. u Beogradu i tu je i umro 1960. godine.

Bio je član svih slovenskih akademija, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1937. do smrti. Studirao je na Univerzitetu u Odesi a potom u Moskvi i Petrogradu. Poglede o jeziku izložio je u poznatom delu "O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku". Na ruskom jeziku objavio je 1905. dijalektološku kartu srpskog jezika, prvu pouzdanu te vrste na Balkanu.

Proučavao je gramatike slovenskih jezika, kao i staroslovenski, jezik Ćirila i Metodija iz 9. veka. Lingvista Aleksandar Belić je naročiti ugled uživao među ruskom emigracijom, koja je u Jugoslaviju došla posle Oktobarske revolucije. Bio je predsednik Državne komisije za pitanja ruskih izbeglica i našao se među inicijatorima osnivanja Ruskog naučnog društva u Beogradu. Uticao je na organizovanje kongresa ruskih pisaca u izgnanstvu u Beogradu 1928. godine, kao i prilikom održavanja velike izložbe ruskih slikara u svetu izvan Rusije 1930.

Zaslužan je za izgradnju Doma ruske kulture u Beogradu i za osnivanje muzejskih zbirki. Njegove gramatike su predstavljale novinu i zato među konzervativnom profesorskom elitom nisu u početku nailazile na odobravanje. Ali, kako je sve veći broj Belićevih učenika odlazio u profesore, postepeno se u srednju školu uvelo predavanje osnova nauke o jeziku onakve kakvu je dao reformator Vuk Karadžić i kakvu je Aleksandar Belić obradio i preporučio. Izradom Pravopisa srpskohrvatskog jezika 1923. i popularizacijom Vuka i njegovog velikog saradnika Đure Daničića učinio doprineo je širenju kulture srpskog književnog jezika.
 

Pisma iz Petrograda

Najzaslužniji Srbin za rusku kulturu van matice u 20. veku bio je Radovan Košutić. Filologiju i slavistiku učio je u Odesi. Posebno interesovanje izazvala je njegova dvotomna "Gramatika ruskog jezika". Autor je hrestomatije tekstova iz klasične ruske književnosti 19. veka, pod nazivom "Ruski primeri". Bavio se i književnim studijama i poezijom, a njegovo životno delo je putopisna proza "Pisma iz Petrograda".


Nostalgija za Beogradom

U toku četvorogodišnjih studija u Odesi Aleksandar Belić je uspeo da savlada učenje ruske lingvističke škole, koja je u to doba zauzimala jedno od prvih mesta u svetu. Iako mu je moskovski univerzitet ponudio da ostane na katedri slovenske filologije i lingvistike, on se po završetku studija vratio u Beograd i tu je 1899. postavljen za docenta Velike škole.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Ukoliko želite dobro da razrešite poslovni nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno efikasni i odlučni. Preduhitrite saradnike koji računaju na vašu neinformisanost o poslovnim prilikama. Važno je da jasno definisete svoje ciljeve. Imate utisak da vaš ljubavni život lagano stagnira i da nije interesantan.
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
  • 2024 © - vesti online