Dok nemački kancelar Fridrih Merc kritikuje pojam „ravnoteže između poslovnog i privatnog života“ i poziva građane da rade više, mnogi roditelji nemaju izbora nego da rade skraćeno. Razlog nije lenjost, već pragmatična potreba jer za svoju decu jednostavno ne mogu da pronađu mesto u vrtiću, pokazuje nova studija.
Na stranačkoj konvenciji vladajućeg CDU-a jedna od glavnih tema upravo je insistiranje kancelara da se radno vreme mora produžiti kako bi Nemačka ostala prosperitetna, no čini se da se pritom zanemaruje šira slika, piše DW.
Nova studija Instituta za ekonomske i društvene nauke (WSI) Fondacije Hans-Bekler otkriva da je sve veći broj roditelja prisiljen da radi skraćeno zbog nedostatka osoblja, zatvaranja i skraćenog radnog vremena u dečjim vrtićima.
– U postojećim okolnostima zaposleni roditelji ne mogu pouzdano planirati, a naročito žene moraju dvaput razmisliti mogu li prihvatiti ili proširiti zaposlenje na puno radno vreme – kaže autorka studije i direktorka WSI-ja Betina Kolrauš. Ona ističe da je aktuelna rasprava o radnom vremenu često pogrešno postavljena.
– Pre svega su potrebna dalja masovna ulaganja u infrastrukturu ranog obrazovanja, posebno bolje kadrovsko popunjavanje. I dalje nedostaje stotine hiljada vaspitača u vrtićima – dodaje Kolrauš.
Prema podacima Nemačkog instituta za mlade (DJI), nešto više od polovine roditelja u Nemačkoj treba spoljnu pomoć za decu. Među njima, samo 33 posto navodi da lokalne mogućnosti pokrivaju sve sate koji su im potrebni da bi mogli da rade. Istraživanje Betine Kolrauš, sprovedeno na 900 porodica, pokazalo je da se 54 posto ispitanika suočilo s iznenadnim nedostatkom pomoć za decu.
Za 30 posto pogođenih roditelja to je značilo skraćenje radnog vremena, dok se 42 posto moralo osloniti na pomoć prijatelja i rodbine. Ta mogućnost često nije dostupna useljenicima i porodicama s nižim prihodima.
Iako vlada podstiče Nemce da više rade, ulaganja u sektor brige za decu opadaju. Nemačka državna razvojna banka KfW utvrdila je da je još 2022. na nacionalnom nivou nedostajalo oko 10,5 milijardi evra kako bi svaka porodica imala pristup pouzdanoj i kvalitetnoj brizi za decu.
Odgovornost za finansiranje vrtića i obuku osoblja uglavnom je na saveznim pokrajinama i lokalnim vlastima. Dostupnost pomoći znatno se razlikuje među 16 nemačkih saveznih pokrajina. U Bremenu 23 posto roditelja kaže da su pogođeni nedostatkom pomoći, dok je u Saskoj-Anhaltu taj udeo samo 5 posto.
Studija WSI-ja pokazuje da nepouzdana briga za decu produbljuje neravnopravnost polova. Čak 73 posto muškaraca izjavilo je da su njihove partnerke preuzele brigu o deci kada vrtić nije bio dostupan, dok je isto za svoje muške partnere reklo samo 39 posto žena.
Betina Kolrauš upozorila je da bi ukidanje maksimalnog osmosatnog radnog dana, još jedan predlog CDU-a za podsticanje dužeg rada, dodatno pogodilo žene. U svom izbornom programu, CDU Fridriha Merca obećavao je više novca za porodice, pouzdanu brigu za decu i bolje roditeljske naknade. Nakon deset meseci na vlasti, gotovo nijedno od tih obećanja nije ispunjeno.
