U Gradskoj kući u Hildenu i pod otežanim korona uslovima održana je tradicionalna internacionalna književna smotra Lirsko proleće, koju je uz podršku Udruženja pisaca Sedmica iz Frankfurta organizovalo Jugugoslovensko-nemačko kulturno-umetničko društva Hilden iz Hildena.
– Iako je broj prisutnih vrlo ograničen, lepo je sto smo se sastali i što ne dopuštamo da se tradicija prekine. Svi se radujemo što će autori svojim lirskim osećanjima i prozom, još jednom moći, da urone u tajne ljudske duše, koja najbolje može da se upozna kroz literaturu koju čovek čita i piše. Dela koja će autori da čitaju su dvojezična, na maternjem i nemačkom jeziku, a to je veoma važno za bolje razumevanje koje je najbolji put do prevazilaženja neprijateljstava i mržnje. Zato autorima koji će se večeras predstaviti dugujemo zahvalnost, ne samo za prijatno književno veče, već i zato što su vredna prethodnica na polju razumevanja i saradnje među različitim kulturama i nacionalnostima – rekla je na otvaranju Dragica Šreder, predsednica KUD-a Hilden.
Svoje pesme ili odlomke iz priča i romana čitali su Šimo Ešić pesnik, dečji pisac i izdavač iz Vupertala, Zagorka Bunthornsade, član Udruženja pisaca Sedmica iz Frankfurta, Ralf Rolike iz Diseldorfa, Čehinja Petra Bork pisac bajki i priča iz Diseldorfa, dr Vladislav Radak pisac, umetnik i profesor Univerziteta u Diseldorfu i Dijana (Rakanović) Ertl, romanopisac iz Minhena.

U ime učesnika publiku je pozdravio prof. dr Vladislav Radak, koji moć pisane reči ocenjuje i na osnovu međunarodnog iskustva koje je postigao na polju književnosti, filma i matematičkih nauka.
– Danas naše priče nose mnogo veću odgovornost. Privilegija da sa ljudima u mnogim zemljama, na različitim jezicima, delimo naše literarne radove. Naše priče moraju da leče rane prošlosti, da dignu glas protiv nepravde, da govore jezikom ućutkanih i zanemarenih. U modernom svetu gde je svačiji fokus kratkog veka, svaka reč mora da bude jedan kamen u mostu spajanja i da ima snagu da razbije jednu ciglu zida koji nas razdvaja. Pisanje nije više samo privilegija, već i ogromna odgovornost – naglasio je Radak, rođeni Beograđanin, autor tri romana, srpske TV serije „Stepenište“ (2005) i dobitnik prve rediteljske nagrade na festivalu kratkometražnog filma u Njujorku 2007. godine.

Šimo Ešić je pažnju izazvao stihovima iz knjige za decu „Prva ljubav treći put“, a prisutne je najviše raznežila Zagorka Bunthornsade svojim biografskim stihovima iz knjige „Ljubav ima oči drugačije“. Posebnu pažnju privuklo je stvaralaštvo Dijane Ertl koja je iz svog petotomnog romana čitala odlomak o ratu koji je razorio bivšu Jugoslaviju. Ralf Rolike je recitovao pesme iz antologije „Dečja radost“, a Vladislav Radak iz antologije „Sećanje“. Obe antologije je pripremila Dragica Šreder, pesnik i prevodilac.
Skup je i počeo i završio zvucima gitare Petre Bork koja osim što piše bajke i dečju poeziju, decu i odrasle usrećuje i muzikom za koju sama piše tekstove. Petra, iako češkog porekla piše i na srpskom jeziku, a aktivan je član KUD Hilden i Udruženja pisaca Sedmica iz Frankfurta.

Rajski vrt na Ozrenu
Za Dijanu (Rakanović) Ertl može da se kaže da je nešto novo kako u Hildenu tako i na drzgim književnim okupljanjima u Nemačkoj. Ona piše romane, a roman „Tajne rajskih vrtova koji je predstavila na Lirskom proleću, knjiga je u pet tomova, napisana uz pomoć mobilnog telefona i vocapa. U svom delu Dijana se bavi borbom za čovečanstvo, za spas od mržnje, bola zločina i krvarenja ljudi i planete. Dijana, koja je poreklom iz Zavidovića, spas nudi u rajskim vrtovima, a kako kaže, jedan će da napravi na Ozrenu, parama koje će zaraditi prodajom knjiga. Prema reagovanju prisutnih, može joj se i verovati, jer je kao izbeglica iz Sarajeva u Srbiju pa zatim u Nemačku, pretrpela pakao, da bi u Minhenu postala uspešna samostalna poslovna žena.
Pišimo pesme
Čitanje literarnih dela na ovoj književnoj manifestaciji završila je Dragica Šreder stihovima iz svoje pesme „Mostovi mira“, kojom poziva na disciplinu.
– Ostanimo kod kuće dok korona vlada, pišimo pesme i stvarajmo knjige. Ova se nezgoda produžiti ne sme, samo disciplinom prebrodićemo brige – pozvala je Šrederova i izrazila nadu da će „nove pesme čitati još ovoga leta“.

Vreme
Zagorka Bunthornsade se kasno pojavila u književnosti, ali posle zbirke pesama za decu „Razmišljanja jednog Marka“ objavila je i knjigu autobiografskih stihova „Ljubav ima oči druge“, a u njoj pesmom „Vreme“ ona kao da se pita kada će i korona da prođe.
– Dokle će trajati danas, koliko trajaše juče? Hoće li venac slave jednom mi krasiti čelo ili će mi neki dronjo posmrtno čitati opelo?
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.













































