• Marketing
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Уторак, 26. мај 2026.
  • Uloguj se
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Domino’s Pizza zatvara sve filijale u Austriji do kraja maja: Američki san propada u srcu Evrope!

    Domino’s Pizza zatvara sve filijale u Austriji do kraja maja: Američki san propada u srcu Evrope!

    Nemačka vraća migrante, Francuska zatvara vrata, Španija ih šalje na selo

    Nemačka vraća migrante, Francuska zatvara vrata, Španija ih šalje na selo

    Nova pravila za Green Card mogla bi ozbiljno da pogode strane radnike u Americi

    Nova pravila za Green Card mogla bi ozbiljno da pogode strane radnike u Americi

    Dubai: Zatvara se najprometniji aerodrom sveta!

    Dubai: Zatvara se najprometniji aerodrom sveta!

    Berlin se davi u smeću: Pored rekordnih kazni od 250 evra, problem je još gori!

    Berlin se davi u smeću: Pored rekordnih kazni od 250 evra, problem je još gori!

    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Tužilaštvo i dalje ćuti: Više od 100 dana od tramvajske tragedije u Sarajevu

    Tužilaštvo i dalje ćuti: Više od 100 dana od tramvajske tragedije u Sarajevu

    Amerika rekla „ne“, Meksiko otvorio vrata Iranu pred Mundijal

    Amerika rekla „ne“, Meksiko otvorio vrata Iranu pred Mundijal

    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Predsednik Srbije obilazi EXPO: Surčin postaje centar svetske izložbe

    EXPO 2027 okuplja svet: Kambodža među 137 potvrđenih učesnika

    Predsednik Srbije pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    Predsednik pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Domino’s Pizza zatvara sve filijale u Austriji do kraja maja: Američki san propada u srcu Evrope!

    Domino’s Pizza zatvara sve filijale u Austriji do kraja maja: Američki san propada u srcu Evrope!

    Nemačka vraća migrante, Francuska zatvara vrata, Španija ih šalje na selo

    Nemačka vraća migrante, Francuska zatvara vrata, Španija ih šalje na selo

    Nova pravila za Green Card mogla bi ozbiljno da pogode strane radnike u Americi

    Nova pravila za Green Card mogla bi ozbiljno da pogode strane radnike u Americi

    Dubai: Zatvara se najprometniji aerodrom sveta!

    Dubai: Zatvara se najprometniji aerodrom sveta!

    Berlin se davi u smeću: Pored rekordnih kazni od 250 evra, problem je još gori!

    Berlin se davi u smeću: Pored rekordnih kazni od 250 evra, problem je još gori!

    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Tužilaštvo i dalje ćuti: Više od 100 dana od tramvajske tragedije u Sarajevu

    Tužilaštvo i dalje ćuti: Više od 100 dana od tramvajske tragedije u Sarajevu

    Amerika rekla „ne“, Meksiko otvorio vrata Iranu pred Mundijal

    Amerika rekla „ne“, Meksiko otvorio vrata Iranu pred Mundijal

    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Veliko interesovanje za Srbiju na sajmu turizma u Šangaju

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Arhiv javnih skupova (AJS) i Marka Žvaka: Isti ljudi zarađuju od prenošenja protesta i brojanja učesnika

    Predsednik Srbije obilazi EXPO: Surčin postaje centar svetske izložbe

    EXPO 2027 okuplja svet: Kambodža među 137 potvrđenih učesnika

    Predsednik Srbije pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    Predsednik pregovara sa Xiaomi: Srbija kao novi potencijalni centar auto-industrije

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Atomska Banja Gornja Trepča – srpski biser zdravlja o kome je pisao i Gardian

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Subotica sprema veliki sportski dan: Trke, basket i zabava pred polumaraton

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Srbija pamti: 64. dan bombardovanja 1999. godine – Bitka na Paštriku

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Reka ljudi od dva kilometara ispred hrama na Vračaru

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Besplatno krstarenje Savom: Evo kako da obezbedite mesto na brodu

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    Jevremovac ponovo postaje vinska oaza: Wine Garden okuplja ljubitelje dobrog ukusa

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Bez gaze i krema: Brazilci leče teške opekotine ribljom kožom

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Koji su psi opasni? Istina o pitbullu i drugim rasama

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Žvake protiv „Ozempik daha“: Trikovi za mršavljenje, a kosti na udaru

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    Zvezdočka, prva klonirana krava, otelila zdravo tele

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    AI „krade“ otiske prstiju, ali i ruši stare istine o identitetu

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    Vukovi u panici: Ovce dobile bodljikav oklop koji tera zveri

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
  • Vesti
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Vesti Društvo

Boga je nemoguće ubiti!

Redakcija Redakcija
02.07.2022
Društvo
Vreme čitanja: 8 min čitanja
A A
0
Boga je nemoguće ubiti!
102
DELJENO
537
PREGLEDA
Podeli na Facebook-uPodeli na Twitter-u

Episkop moravički Antonije, vikar patrijarha srpskog i starešine Podvorja Srpske pravoslavne crkve u ruskoj prestonici, nedavno je objavio kapitalno delo „Pravoslavna Moskva“ u kom je na upečatljiv način opisao oko 1.000 hramova i 14 manastira ovog grada. U razgovoru za „Vesti“ vladika Antonije ističe da je pravoslavni narod – kako ruski tako i srpski – u svim epohama delio istu sudbinu sa svojim svetinjama hramovima – manastirima, čudotvornim ikonama, svetim moštima…

Šta je na vas ostavilo najjači utisak dok ste prikupljali podatke o crkvama i manastirima Moskve?

– Istražujući i iščitavajući letopise moskovskih svetinja, skoro za sve su bili ključni određeni događaji, koji su ostavili veliki trag u njihovoj bogatoj istoriji. Podjednako, to su bili periodi izgradnje, obnove, uređenja i bogatstva – ali i teške godine rušenja, stradanja, pljačke i uništenja mnogih hramova i manastira. Počevši od najezde Tatara, napada litvansko-poljskih odreda, francuske armije i nemačke vojske – u kojima su Rusi uvek odvojevali pobedu; preko prirodnih katastrofa i nedaća – zemljotresa, požara i kuge; pa sve do smene dinastija i unutrašnjih podela, među kojima je i najveća pošast u vidu komunizma. Sve to je i te kako uticalo na to da je samo jedan deo iz bogate duhovne riznice Ruske crkve uspeo da se sačuva do našeg vremena, kojeg smo svi mi svedoci. Moskovske svetinje – bilo da su u pitanju građevine ili predmeti – predstavljaju jedan živi organizam koji nije mogao biti imun na mnogobrojne političke i prirodne fenomene, kao što to nije mogao i sam ruski narod. Istorijsku sudbinu – kakva god ona da je bila, jednako su delili i Moskovljani i njihove svetinje.

Vernici u Podvorju SPC u ruskoj prestonici

Čudotvorna ikona

Koja priča je bila najupečatljivija i zbog čega?

– Mnogo je primera vezanih za moskovske svetinje i čudotvorne ikone, na osnovu kojih se možemo uveriti kako se Božja sila u nemoći pokazuje. Jedan od njih se tiče čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Bogoljubske-Moskovske, čiji se original čuva u našem hramu Svetih apostola u Podvorju SPC u Moskvi. Po predanju, ikona je nastala po želji ruskog cara Petra Prvog Velikog, a proslavila se po tome što su pred njom mnogi Moskovljani bili isceljeni od kuge koja je 1771. zahvatila Rusiju. Iako su kapelu i hram gde se ikona nekada nalazila komunisti uništili, Božjim čudom ona je preživela i našla trajno utočište u Petropavlovskom hramu. Takođe, izdvojio bih i čuveni Hram Hrista Spasitelja. Reč je o spomen-hramu posvećenom pobedi Rusije nad Napoleonom 1812. Hram, koji je građen skoro 44 godine za vreme vladavine četiri ruska cara, uništile su 1931. komunističke vlasti, kako bi na njegovom mestu bio izgrađen „Dvorac sovjeta“. Na svu sreću, do realizacije ovog projekta nije došlo. Godine 1990. pokrenut je projekat obnove svetinje. Građen po identičnom projektu kao i prvobitni, završen je za nepunih deset godina. To nam svedoči o snazi i vaskrsenju pravoslavlja u Rusiji.

Nalik na Srpsku, i Ruska crkva je bila pod udarom komunizma. Može li se napraviti paralela?

– Neosporiva je činjenica da je pravoslavni narod – u svim epohama delio istu sudbinu sa svojim svetinjama. Sve ono što se događalo na tlu Rusije nakon Februarske i Oktobarske revolucije 1917, u manjoj ili većoj meri se nešto kasnije odigralo i u mnogim – ako ne i u svim slovenskim zemljama. Prva na meti komunista bila je Pravoslavna crkva – njene svetinje, sveštenstvo i verni narod. Zabrana javnog ispovedanja vere, progonstva, tamničenja i ubistva sveštenoslužitelja, konfiskacija crkvene imovine, uništavanje hramova i manastira – sve to je ubrzo postala svakodnevica u nemilosrdnom sovjetskom režimu. Iako fizički udaljeni i vremenski distancirani, svi komunistički i socijalistički pokreti su koristili identične represivne metode, sa jednim jasnim ciljem: „Ubiti Boga da bi se postalo bogom.“

Hram Svetih apostola Petra i Pavla

Zaceljena rana

Nažalost, pravoslavlje se i danas nalazi na udaru politike. Kako se odbraniti od tih nasrtaja?

– Mešanje politike u crkvena pitanja nije ništa novo. Crkva je jedina institucija, ili bolje rečeno živi organizam, koji je uspeo da istraje tokom više od dve hiljade godina. Za to vreme, na svetskoj pozornici su se odigrali mnogi događaji, pojavili i nestali mnogi zavojevači, koji – iako su to želeli, nisu mogli da naude samoj Crkvi. Bilo je prilika kada je vlast (politika) činila dobro Crkvi – kao što je slučaj sa slobodom hrišćanstva (Milanski edikt 313), ili kada je pak nanosila zlo – stradanje i gonjenja od rimske vlasti ili komunista u novije vreme. Crkva je u svakom tom sukobu civilizacija uvek izlazila kao jedini pobednik, što svedoči o njenoj snazi i istini koju ona zastupa i propoveda. Dakle, odbrana se zasniva na istini i veri u Vaskrslog Spasitelja sveta i svih ljudi dobre volje.

Davanjem tomosa Makedonskoj pravoslavnoj crkvi, SPC je pokazala da joj je stalo do sabiranja pravoslavnog sveta.

– Jedna od najvećih i najbolnijih rana u pravoslavlju – bar kada su u pitanju naši prostori – svakako je bio višedecenijski raskol sa MPC – Ohridskom arhiepiskopijom. Hvala Bogu, zahvaljujući mudrosti i pre svega strpljenju predstavnika obe crkve – patrijarha srpskog Porfirija i arhiepiskopa ohridskog Stefana, ova rana je zaceljena i uspostavljeno je jedinstvo u Gospodu Isusu Hristu. Nažalost, ovakvih ili sličnih primera u pravoslavlju je danas mnogo.

Šta za vas predstavlja ponovno kanonsko jedinstvo sa MPC – Ohridskom arhiepiskopijom?

– Verujem da ne postoji niti jedan Srbin ili Makedonac – osim možda onih koji imaju zle namere, a i takvih, nažalost danas ima među nama – koji ne dele radost jedinstva pravoslavlja na prostorima Severne Makedonije, drevne Ohridske arhiepiskopije. Sve što je bilo ostavljeno je iza nas, jer je jedino tako i moguće ostvariti dijalog, obnoviti narušeno jedinstvo i uspostaviti zajednicu. Upravo ovih dana Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije je boravio u ponovnoj poseti Makedonskoj pravoslavnoj crkvi. Na svakom mestu bio je dočekan sa radošću i propraćen aplauzom lokalnog stanovništva. Mislim da time šaljemo jaku poruku svima onima koji imaju sličan problem koji smo do pre nešto više od mesec dana imali i mi, a koji je – kao što smo to videli, i te kako moguće rešiti i prevazići.

Biser iz 14. veka: Trojice-Sergijeva lavra

Zahvalnost cara Ivana Groznog Svetom Savi

U knjizi otkrivate da se među freskama nalaze i srpski svetitelji. Na koji način i zašto su se naši sveci našli u ruskim crkvama?

– Slikovito svedočanstvo i neizbrisivi svedok viševekovnih iskrenih odnosa između dva bratska slovenska naroda – srpskog i ruskog, nalazi se u srcu grada Moskve, u Arhangelskom hramu moskovskog Kremlja, nekadašnje rezidencije careva i patrijaraha ruskih. Sredinom 17. veka, freske iz vremena cara Ivana Groznog su bile u veoma lošem stanju, zbog čega je car Aleksej Mijlovič naredio da se ponove. U izradi novog ikonopisa učestvola su 92 ikonopisca, koje je za taj posao odabrao znameniti zograf Oružane pala Simon Ušakov. Karakteristi fresaka na zidovima Arhanlskog hrama, kako u vreme cara Ivana Groznog, tako i u doba cara Alekseja Mihajloviča, bilo je prikazivanje likova svih knezova čiji se grobovi nalaze u hramu, uključujući i one, koji su, kao protivnici velikokne텾evske vlasti, za to bili kažnje smrću. Zanimljivo je da se među freskama na severoistočnom stubu nalaze i likovi Svetitelja Save, Prepodobnog Simeona Mirotočivog i Svetog kneza Lazara. Jedini svetitelj, čiji je lik dva puta naslikan u hramu, upravo je Sveti Sava, ponovljen u oltaru. Car ga je očigled naročito poštovao, smaajući da ga je Sava molitveno čuvao od smrti pred pobesnelim silama bojarskog „meždusobija“, dok je Ivan još bio dete. O tome svedoči i činjenica da je, po proglašenju za cara 1574, Ivan Grozni dao blagoslov da se izradi desetotomni ilustrova letopis istorije sveta, pod nazivom „Licevoj svod“. Veliki deo u četvrtom tomu ove istorioafije sveta, posvećen je Svetom Savi. Među bogatim ilustracijama u knjizi se nalazi i genealogija dinastije Nemanjića, kao i opis Kosovskog boja. To je, na određeni način, bio dug cara Ivana prema Svem Savi, jer ga je njegova baka po majci, Ana Jakšić (udata Glinska), vaspitala pričama o svetorodnoj lozi Nemanjića. Pored toga što je bogato darivao manastir Hilandar, car Ivan je u Moskvi ustupio zemlju i za osnivanje Podvorja ovog jedinog srpskog manastira na Svetoj Gori.

Pravoslavna Moskva

Bratski narodi

Koliko Rusi uopšte poznaju istoriju Srbije, odnosno naše crkve?

– Radeći kao predavač u Moskovskom pravoslavnom univerzitetu Svetog Jovana Bogoslova u Moskvi, a poslednje četiri godine obavljajući dužnost dekana Filozofsko-bogoslovskog fakulteta u gore pomenutom Univerzitetu, imao sam priliku da se lično uverim u to kako ruski studenti odlično poznaju – kako svoju, tako i istoriju ostalih slovenskih zemalja. Njihovo interesovanje za prilike i situaciju koja se poslednjih decenija odigrala na prostorima gde vekovima živi naš narod, najbolji je pokazatelj kako Rusi cene i poštuju nas Srbe. Na Moskovskom državnom univerzitetu M. V. Lomonosova postoji više katedri i istraživačkih centara posvećenih istoriji, umetnosti i jeziku Južnih Slovena. Takođe, u posebnom višetomnom naučnom projektu Ruske pravoslavne crkve pod nazivom „Pravoslavna enciklopedija“ – u čijoj izradi sam imao priliku da učestvujem, obuhvaćene su i teme koje se tiču Srpske pravoslavne crkve i uopšte istorije i kulture srpskog naroda. U izdanju ruske izdavačke kuće Poznanje, nedavno je izašla moja knjiga koja govori o odnosima dve crkve, u svetlu mnogih događaja koji su obeležili period između 1944,kada je došlo do oslobođenja Beograda, pa sve do 1950, kada se upokojio srpski patrijarh Gavrilo (Dožić), što je još jedan skroman doprinos odnosima bratskih slovenskih naroda.

Patrijarh srpski Porfirije i arhiepiskop ohridski Stefan

Liturgija pomirenja

Bili ste prisutni u Hramu Svetoga Save na Vračaru kada je služena „liturgija pomirenja“.

– Svi koji su iskreni u svojim namerama, samo mogu da se raduju jednom ovakvom događaju, kojeg smo svi mi postali svedoci! Setimo se samo svih onih naših prethodnika i srodnika koji više nisu sa nama, a koji bi se sa nama podjednako radovali isceljenju rane na Telu Hristovom. Liturgija pomirenja je uistinu postala liturgija koja će ući u istoriju i večnost, i svako ko je tada bio prisutan treba biti ponosan što je osetio delić nebeske atmosfere i anđeoske radosti u svom srcu.

Uništen pa obnovljen: Hram Hrista Spasitelja

Masovna ubistva

Kada je za Rusku crkvu bilo najteže?

– Od momenta ubistva ruske carske porodice 17. jula 1918. godine, slobodno možemo reći da su nastupili teški dani velikih iskušenja za Rusku pravoslavnu crkvu. Godine 1928. otpočeta je masovna akcija aktivnog gonjenja Crkve, koja će svoj vrhunac dostići u periodu između 1929. i 1930. Samo na području grada Moskva bilo je uništeno 414 hramova – među kojima se našao i saborni Hram Hrista Spasitelja. Nedaleko od sela Drožino u Leljinskom rejonu Moskovske oblasti nalazi se izvesni „Butovski poligon“, mesto na kom su se vršile masovne egzecije nevino osuđenih žrtava staljinističkog režima. Prema podacima koji su postali doupni tek nakon 1989, u periodu od 1930. do 1950, tamo je streljano na desetine hilja ljudi. Samo od avgusta 1937. do oktobra 1938, broj ubijenih je iznosio neverovatnih 20.761. Među žrtvama se nazi i 374 sveštenoslužitelja Ruske pravoslavne crkve, od episkopa, preko sveštenika, pa sve do čtečeva. Još jedno stratište se nalazi na teritoriji Sveto-Danilovog manastira u Moskvi, gde je1930. bio organizovan tzv. Izolator Narodnog komesarijata unutrašnjih poslova SSSR, za decu bez staranja i maloletne prestupnike. Izolator je korišćen isključivo kao logor za decu čiji su roditelji streljani na pomenutom Butovskom poligonu. Po naročitom naređenju, braća i sestre, ali i deca koja su se međusobno poznavala, morala su da se razdvoje. U ovom Izolatoru deca su bolovala, umirala i tu su i sahranjivana. Kao svedočanstvo na ovaj zločin, podignuta je spomen-kapela u kojoj su pohranjene kosti najmlađih žrtava komunističkog režima.

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
Predhodna vest

Ponosni na srpsko ime

Sledeća vest

Dramatične posledice suše u Italiji

Slični Vesti

Amerika rekla „ne“, Meksiko otvorio vrata Iranu pred Mundijal
Društvo

Amerika rekla „ne“, Meksiko otvorio vrata Iranu pred Mundijal

26.05.2026
574
Agencija za bezbednost saobraćaja organizuje kampanju širom Srbije za vozače i motocikliste
Društvo

Agencija za bezbednost saobraćaja organizuje kampanju širom Srbije za vozače i motocikliste

25.05.2026
550
Čačak: Tradicija maturskog plesa i dalje okuplja stotine maturanata
Aktuelno

Čačak: Tradicija maturskog plesa i dalje okuplja stotine maturanata

25.05.2026
578
Sledeća vest
Dramatične posledice suše u Italiji

Dramatične posledice suše u Italiji

Pronađena tela dvoje dece u jezeru u Minesoti

Pronađena tela dvoje dece u jezeru u Minesoti

Zejina čarolija na Dunavu

Zejina čarolija na Dunavu

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 1.5k Followers

Preporučujemo

Pokrenut predstečajni postupak u FK Vojvodina

12 година pre
537
“Mnogo više od utakmice sezone”

“Mnogo više od utakmice sezone”

7 година pre
537

The Football Factory!

16 година pre
541
Ruski general otkrio kako SAD krijumčare sirijsku naftu

Ruski general otkrio kako SAD krijumčare sirijsku naftu

7 година pre
537

Instagram

  • „Mislila sam da ću umreti. Danas, posle svega, niko mi nije rekao ni jedno obično – izvini.“ Ovim rečima tridesetogodišnja Austrijanka prvi put je javno progovorila o medicinskoj grešci koja joj je trajno promenila život, nakon što joj je u Univerzitetskoj klinici „Kepler“ u Lincu uklonjena zdrava materica zbog pogrešne dijagnoze agresivnog raka. Kako prenosi austrijski ,,Krone“, tragedija je počela kontaminiranim uzorkom tkiva, koji je doveo do pogrešne procene lekara i hitne operacije iz koje više nije bilo povratka.

U intervjuu pod naslovom „Keine Entschuldigung“ („Nema izvinjenja“), žena je opisala mesece straha, panike i psihološkog sloma kroz koje je prolazila nakon što joj je saopšteno da boluje od opasnog oblika karcinoma. „Imala sam napade panike, nisam mogla da spavam, mislila sam samo na smrt“, ispričala je ona, navodeći da je sve išlo velikom brzinom i da gotovo nije imala vremena da zatraži drugo mišljenje. Operacija je obavljena hitno tokom leta 2025. godine, a tek kasnije je utvrđeno da je uzorak tkiva bio kontaminiran i da žena zapravo nije imala rak.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Dok se ispred filijala biroa za zapošljavanje širom Nemačke formiraju redovi nezaposlenih, nemačka industrija prolazi kroz jednu od najtežih kriza poslednjih decenija. Prema podacima portala „Deutschlandkurier“, u poslednjih nekoliko godina nestalo je više od 340.000 radnih mesta u ključnim granama privrede. Najteže su pogođene automobilska, tekstilna i metaloprerađivačka industrija, nekadašnji stubovi nemačkog ekonomskog uspeha. Umesto novih zapošljavanja, sve više kompanija zatvara pogone, smanjuje proizvodnju i otpušta hiljade radnika.

Prema analizi konsultantske kuće „EY“, samo tokom 2025. godine nemačka industrija izgubila je oko 124.100 radnih mesta, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Od 2019. godine broj zaposlenih u industriji smanjen je za više od 266.000, dok pojedine procene govore i o preko pola miliona izgubljenih poslova.

Posebno je pogođena automobilska industrija, simbol nemačke ekonomske moći. Samo prošle godine ugašeno je oko 50.000 radnih mesta, dok je od 2019. nestalo više od 111.000 poslova – praktično svaki sedmi u tom sektoru. Ozbiljan pad beleže i tekstilna i metalna industrija, koje se suočavaju sa padom proizvodnje, skupom energijom i sve jačom konkurencijom iz Azije.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • U utorak ujutro, 26. maja 2026. godine, u belgijskom gradiću Buggenhout dogodila se stravična nesreća na železničkom prelazu Vierhuizen. Školski minibus, koji je prevozio decu sa posebnim potrebama, sudario se sa putničkim vozom. Poginulo je četvoro ljudi – dvoje tinejdžera, vozač i pratilac – dok su još dve osobe teško povređene. Svi putnici u vozu ostali su nepovređeni. Istraga je u toku, a prema prvim informacijama, rampe su bile spuštene i crvena svetla uključena u trenutku sudara.

Mali beli kombi škole Richtpunt Campus Buggenhout, namenjen deci sa posebnim potrebama, krenuo je iz pravca Kerkhofstraat, skrenuo levo preko šina i uprkos spuštenim rampama ušao pravo u putanju regionalnog voza koji se približavao stanici. Udar je bio toliko silovit da je vozilo prevrnuto i potpuno smrskano, dok su delovi bili razbacani po okolini. Kamere Infrabela snimile su čitav događaj, ali odgovor na ključno pitanje, zašto je minibus ušao na zatvoreni prelaz – još nije poznat.

U kombiju se nalazilo sedmoro učenika, vozač i pratilac. Za roditelje i nastavnike u Buggenhoutu ovo je nezamisliv šok. Grad je zavijen u crno, škola pruža psihološku pomoć porodicama, a lokalne vlasti i belgijski ministar saobraćaja izrazili su duboku zabrinutost. „Ovo je drama za celu Belgiju“, poručili su iz nadležnih službi.

Na žalost, nesreće se dešavaju često i svuda.
  • Jedna od najvećih hrišćanskih svetinja, Časni pojas Presvete Bogorodice, koji je od Spasovdana izložen vernicima na poklonjenje i molitvu u Hram Svetog Save, danima okuplja desetine hiljada vernika koji u miru i molitvi čekaju da pristupe ovoj velikoj svetinji. Red vernika koji se neprekidno formira na Vračaru danas je bio duži od kilometar i po, dok je u Beograd stiglo više od stotinu autobusa sa vernicima iz cele Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i drugih krajeva regiona.

Svakodnevno se beleže nepregledne kolone naroda koji dolazi da se poklone Časnom pojasu Presvete Bogorodice, a veliki broj vernika i dalje pristiže u prestonicu kako bi se pomolio pred jednom od najvećih svetinja pravoslavnog sveta. Svaki vernik koji pristupi svetinji dobija trakicu osveštanu na Časnom pojasu Presvete Bogorodice, kao blagoslov i molitveno sećanje na ovaj veliki duhovni događaj.

Svakog jutra do 29. maja služi se jutrenje, a zatim Sveta liturgija od 8 časova, dok se svake večeri od 18 časova služi Akatist Presvetoj Bogorodici uz neprestano molitveno sabranje vernog naroda.

Hram Svetog Save ostaće otvoren sve dok bude bilo vernika koji čekaju da se poklone svetinji. Ovo je istorijski događaj za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod, donoseći svedočanstva vere, molitve i duhovnog jedinstva naroda okupljenog oko Presvete Bogorodice.

Mnogi vernici svedoče da satima strpljivo čekaju u redu, bez žaljenja i umora, jer smatraju da je dolazak pred Časni pojas veliki blagoslov, jedinstvena prilika, posebno ženama da celivaju pojas Presvete Bogorodice jer se pojas čuva na Svetoj Gori. U kolonama se mogu videti porodice sa decom, monaštvo, stariji ljudi, ali i veliki broj mladih koji dolaze da se pomole za zdravlje, mir i spasenje svojih najbližih.

Posebnu atmosferu na Vračaru stvaraju neprestana molitva, zvuci crkvenih pesama i tišina u kojoj hiljade ljudi dostojanstveno čekaju svoj trenutak pred svetinjom. Mnogi vernici dolaze sa ikonama i krstićima u rukama, i u redovima provode i po nekoliko sati kako bi celivali Časni pojas Presvete Bogorodice.
  • Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da blokaderski pokret, iako nema jasnu političku platformu, predstavlja ozbiljnu pretnju po stabilnost zemlje zbog obimne finansijske, obaveštajne i logističke podrške iz inostranstva. Prema njenim rečima, ta podrška traje duže od godinu dana, a protestanti direktno dobijaju instrukcije iz inostranstva o načinu organizacije protesta, uključujući formiranje kolona i taktiku delovanja. Brnabić je naglasila da blokaderi često borave u Briselu i Strazburu, što, kako je ocenila, pokazuje da njihove aktivnosti nisu samostalne.

Ona je okupljanje na Slaviji ocenila kao još jednu potvrdu da pokret poziva na podele, nasilje i mržnju, ne samo prema pristalicama SNS-a već i prema svima koji se ne slažu sa njihovim stavovima. Brnabić je upozorila da je formiranje blokaderskog pokreta jedna od najopasnijih stvari koje su se dogodile Srbiji u poslednje vreme.

„Ukoliko se blokaderi dokopaju vlasti, izbora više nećemo imati“, rekla je predsednica parlamenta.

Brnabić je izrazila očekivanje da će na skupu biti predstavljena politička vizija, ali je, kako kaže, umesto toga ponovo viđena ekstremna retorika. Ona smatra da su blokaderi postali još radikalniji i da otvoreno mrze sve koji ih ne slede slepo. Istakla je da takav pristup duboko ugrožava društvenu koheziju i normalan život građana.

Predsednica Skupštine zahvalila je pripadnicima MUP-a na profesionalizmu i uzdržanosti tokom protesta, navodeći da su uz minimalnu upotrebu sile uspeli da vrate Beograd u normalne tokove uprkos, kako je rekla, „blokaderskom teroru i nasilju“.
  • Novi Yugo ponovo je u fokusu evropske automobilske javnosti nakon što su nemački i austrijski mediji objavili nove detalje o projektu koji bi mogao da vrati ovaj istorijski brend na tržište. Aleksandar Bjelić, srpski preduzetnik iz Nemačke i vlasnik prava na ime Yugo, predstavio je u Beogradu plan razvoja modela koncipiranog kao hibrid sa izuzetno niskom potrošnjom i početnom cenom ispod 12.000 evra.

Pojedinosti su iznete na konferenciji SEE Automotive u Beogradu, gde je potvrđeno da projekat cilja proizvodnju pristupačnog automobila za široko tržište. Prema pisanju nemačkog portala „Welt.de”, novi Yugo ima potencijal da postane jedan od najjeftinijih novih automobila u Evropi. Bjelićev koncept baziran je na ekonomičnoj i funkcionalnoj mobilnosti, uz naglasak na niske troškove vožnje i jednostavnu upotrebu.

Tehnička struktura predviđa hibridni sistem sa tehnologijom produženog dometa, motor sa unutrašnjim sagorevanjem ne pokreće vozilo direktno, već služi isključivo za proizvodnju električne energije. Sistem eliminiše potrebu za klasičnim punjenjem preko kabla, dok pogonski sklop podržava više vrsta goriva. Prve procene pokazuju da bi prosečna potrošnja mogla da iznosi svega 2,2 litra na 100 kilometara.

Vizuelni identitet ostaje dosledan ranije prikazanoj studiji iz Minhena, čiji je autor dizajner iz Zrenjanina Darko Marčeta. U pitanju je kompaktni hečbek sa troja vrata i sportskim linijama koje evociraju uspomenu na nekadašnji „Jugić” u modernoj interpretaciji. Potpuno funkcionalni prototip biće premijerno prikazan tokom manifestacije EXPO 2027 u Beogradu. Zapadni mediji navode da projekat ozbiljno računa i na srpsku dijasporu širom Evrope, oslanjajući se na nostalgiju prema nekadašnjem automobilskom simbolu.
  • Više od hiljadu radnika JKP ,,Gradska čistoća” Beograd izašlo je na teren posle jučerašnjeg protesta kako bi uklonili rasuto smeće, očistili ulice i sanirali štetu nastalu paljenjem i uništavanjem kontejnera, reciklažnih setova i drugih delova komunalne opreme u centru prestonice.

Kako je saopštilo ovo javno komunalno preduzeće, tokom nereda je oštećeno 23 ,,džambo” kontejnera zapremine 3,2 kubna metra, 47 kontejnera zapremine 1,1 kubni metar, 15 reciklažnih setova i 26 betonskih đubrijera. U ovaj broj, kako navode, nisu uračunati brojni kontejneri išarani sprejevima na više lokacija u gradu.

Najveća šteta zabeležena je na teritoriji centralnih beogradskih opština – Vračara, Savskog venca i Starog grada. Iz ,,Gradske čistoće” posebno upozoravaju da paljenje kontejnera nije samo uništavanje javne imovine, već i opasnost po zdravlje građana, prolaznika i stanara, kao i rizik od širenja požara na okolna vozila i objekte.

U saopštenju se ističe da su komunalni radnici tokom noći i ranih jutarnjih sati uložili velike napore kako bi se ulice što pre vratile u funkcionalno stanje. Preduzeće naglašava da se na ovaj način dodatno opterećuje rad ljudi koji svakodnevno obavljaju težak i odgovoran posao održavanja higijene u glavnom gradu.

JKP “Gradska čistoća” Beograd zatražilo je od nadležnih institucija da hitno identifikuju i sankcionišu počinioce, ocenjujući da uništavanje komunalne opreme predstavlja nedopustiv napad na grad, građane i javnu imovinu.
  • U srpskoj dijaspori u Čikagu sve više mladih ljudi ulaže trud da sačuva našu tradiciju, pesmu i kulturni identitet daleko od otadžbine. Jedno od imena koje se poslednjih meseci posebno izdvaja jeste Andrijana Ilić, osnivač i umetnička direktorka pevačkog ansambla “Zlatni vez”, jedinstvene etno grupe koja kroz tradicionalnu muziku spaja korene, emociju i zajedništvo srpskog naroda u Americi.

Ansambl “Zlatni vez” nastao je u okviru srpske zajednice u Čikagu i za kratko vreme postao prepoznatljiv po negovanju tradicionalnih pesama sa prostora Srbije, Kosova i Metohije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, i Makedonije. Njihovi nastupi, ali i humanitarni rad, privuklu su veliku pažnju publike u dijaspori.

Za naš portal razgovaramo sa Andrijanom Ilić o ljubavi prema etno muzici, očuvanju tradicije među mladima u dijaspori, nastanku “Zlatnog veza”, ali i planovima za budućnost.

Opširnije na našem portalu vesti - online.com

#srbiucikagu #srbi #dijaspora
  • Saša Riess, jedan od najiskusnijih stručnjaka za negu i ponašanje pasa u regionu, čovek sa više od 30 godina međunarodnog iskustva, osnivač prve akademije za groomere u ovom delu Evrope i autor koncepta „Pure Love & Harmony“ u razgovoru za naš list otkriva zašto pravi odnos sa psom počinje mnogo dublje od češlja i šampona.

Kroz karijeru koja je obuhvatila rad sa vrhunskim izložbenim psima širom Evrope i sveta, pa sve do edukacije vlasnika porodičnih ljubimaca, Riess je postao sinonim za holistički pristup koji spaja negu, ishranu i komunikaciju. Njegov sajt [www.sashariess.rs) postao je referentna tačka za sve koji žele da razumeju svoje pse na dubljem nivou.

Opširnije na našem portalu vesti - online.com 

#vesti #sashariess #sashariessacademy #doglovers

Teme

ABA liga ALJBIN KURTI Australija COVID-19 CRVENA ZVEZDA EU Evroliga FK Crvena zvezda FK Partizan Fudbal Fudbalska reprezentacija Srbije HUMANITARNA AKCIJA Humanitarni most Humanost IVICA DAČIĆ KK Crvena zvezda KK Partizan KORONAVIRUS KORONAVIRUS U SRBIJI KOSOVO KOSOVO I METOHIJA Košarka LIGA ŠAMPIONA NAŠI U SVETU NBA NBA liga NEMAČKA Nikola Jokić Pomoć dijaspore PRIŠTINA Serija A Sport SRBI U AUSTRALIJI Srbi u dijaspori SRBI U NEMAČKOJ Superliga Srbije VESTI ZANIMLJIVOSTI Александар Вучић Београд Европска унија Русија САД Србија дијаспора

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

Nemačka vraća migrante, Francuska zatvara vrata, Španija ih šalje na selo

Nova pravila za Green Card mogla bi ozbiljno da pogode strane radnike u Americi

Amerika rekla „ne“, Meksiko otvorio vrata Iranu pred Mundijal

Dubai: Zatvara se najprometniji aerodrom sveta!

Berlin se davi u smeću: Pored rekordnih kazni od 250 evra, problem je još gori!

Krah nemačkog giganta: Projekti od 500 miliona evra stoje prazni, zgrade već propadaju

U trendu

Domino’s Pizza zatvara sve filijale u Austriji do kraja maja: Američki san propada u srcu Evrope!
Australija

Domino’s Pizza zatvara sve filijale u Austriji do kraja maja: Američki san propada u srcu Evrope!

Redakcija
26.05.2026
0
538

Austrijski mediji objavili su vest da američki lanac ,,Domino’s Pizza“ potpuno napušta Austriju. Do 31. maja 2026....

Tužilaštvo i dalje ćuti: Više od 100 dana od tramvajske tragedije u Sarajevu

Tužilaštvo i dalje ćuti: Više od 100 dana od tramvajske tragedije u Sarajevu

26.05.2026
543
Teodosić ponovo deo Crvene zvezde

Teodosić ponovo deo Crvene zvezde

26.05.2026
551
Nemačka vraća migrante, Francuska zatvara vrata, Španija ih šalje na selo

Nemačka vraća migrante, Francuska zatvara vrata, Španija ih šalje na selo

26.05.2026
586
Nova pravila za Green Card mogla bi ozbiljno da pogode strane radnike u Americi

Nova pravila za Green Card mogla bi ozbiljno da pogode strane radnike u Americi

26.05.2026
566
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube Telegram
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Domino’s Pizza zatvara sve filijale u Austriji do kraja maja: Američki san propada u srcu Evrope!
  • Tužilaštvo i dalje ćuti: Više od 100 dana od tramvajske tragedije u Sarajevu
  • Teodosić ponovo deo Crvene zvezde

Kategorije

  • Aktuelno
  • Australija
  • Austrija
  • Češka
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Evropska politika
  • Francuska
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Koreni
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Magazin
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Showbiz
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Vesti
  • Video
  • Zanimljivo
  • Некатегоризовано

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.