Petak 26. 4. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Petak 28.03.2014.
08:00
mondo.rs A

Šta izaziva bolesti srca?

Srce je pumpa veličine pesnice, koja omogućava da krv bogata kiseonikom cirkuliše kroz telo. Krv "putuje" u organe kroz krvne sudove, odnosno arterije, a vraća se do srca kroz vene.

Foto: Ilustracija
 

Da bi srce normalno radilo, neophodno je da krv neometano cirkuliše, a bolesti srca javljaju se kada su koronarne arterije, kroz koje krv prolazi, blokirane nagomilanim masnim naslagama. Koronarne arterije vremenom postaju "obložene" slojem supstanci, formiranih od holesterola. Ovaj proces začepljenja arterija poznat je kao ateroskleroza.

Zašto dolazi do srčanog udara?

Do srčanog udara dolazi ukoliko su arterije potpuno zapušene. Najčešće se događa kada plak, supstanca koja se taloži na zidovima arterija i sužava ih, pukne. Ovo izaziva formiranje krvnog ugruška ili tromba, koji potpuno blokira protok krvi kroz arterije, zbog čega srce ne može normalno da funkcioniše.

Ishod srčanog udara zavisi od veličine dela mišića koji se ošteti prilikom začepljenja krvnih sudova. Što je manje oštećenje, veća je šansa za oporavak.

Supstance koje se talože na unutrašnjoj strani zidova arterija, smanjuju prostor kroz koji krv teče i ometaju dotok hranljivih materija, što znači da arterije vremenom gube svoju elastičnost. To može dovesti do povišenog krvnog pritiska, koji takođe povećava rizik od srčanih oboljenja. Isti proces događa se u arterijama u drugim delovima tela, zbog čega se povećava pritisak na srce.

Ukoliko su arterije delimično zapušene, osoba može imati bolove u grudima, koji se šire preko gornjeg dela tela, jer se srce bori da nastavi normalno da radi uprkos nedovoljnom snabdevanju kiseonikom. Ljudi koji zbog ovih naslaga imaju sužene arterije, izloženi su i većem riziku od srčanog udara.

Naravno, na rizik od razvoja ateroskleroze i uopšte bolesti srca, utiču i genetski faktori, ali i način života. Loše navike, kao što su nezdrava ishrana, nedovoljno fizičke aktivnosti, pušenje, povećavaju rizik od ovih bolesti. Takođe, osobe koje imaju dijabetes i visok krvni pritisak sklonije su srčanim bolestima.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
  • 2024 © - vesti online