Premijera monodrame „Nenapisana pisma“ u Narodnom pozorištu vraća u centar pažnje delo Nadežde Petrović, koja je srpskom slikarstvu donela impresionizam i koja je ženama s početka prošlog veka otkrila njihova društvena prava.
Monodrama u izvođenju glumice Vanje Milačić izvedena je premijerno u Domu kulture Čačak ove jeseni na dan rođenja Nadežde Petrović, kao jedan od pratećih programa izložbe „Zlatnom rukom i srebrnim srpom“ Umetničke galerije „Nadežda Petrović“ u Čačku, koja je u saradnji sa Etnografskim muzejem u Beogradu, predstavila zbirku etnografskih predmeta iz Nadeždinog pariskog ateljea. Vanja, koja je oživela našu slikarku kaže da je počastvovana što su joj ukazani poverenje i prilika da igra ženu čiju hrabrost i talenat obožava.
– Igram ženu koja je vodila tako uzbudljiv život. A posebno me privlači ta žena u Nadeždi Petrović koja nije želela da se ostvari. S druge strane, izgovaram iste rečenice danas koje je naša velika slikarka izgovarala u svoje vreme. Ta činjenica potvrđuje tezu da se položaj umetnika u Srbiji nije promenio od vremena kad je živela i stvarala Nadežda Petrović. Kad je ona u pitanju sve je inspirativno. S koje god strane da priđem toj ženi to je jedan ozbiljan sadržaj. Kad je u pitanju Nadežda Petrović to je jedan dijapazon svega, i emotivni i umetnički… – kaže Vanja.
Kako kaže, Nadežda Petrović je pokrenula pitanja položaja žena i umetnika u društvu.
– Žao mi je što mladi ljudi danas nemaju pojma ko je Nadežda Petrović. Između ostalog i o tome govori monodrama „Nenapisana pisma“. U predstavi izgovaram rečenicu: „Treba li da se borim sa sobom i koga će to za 100 godina interesovati“. Srela sam neke mlade ljude koji su mi rekli da ne znaju ko je Nadežda. Kao da su mi šamar opalili – tvrdi Milačićeva.
Inspirisana slojevitom ličnošću ove znamenite Srpkinje, njenim emotivnim i umetničkim nedoumicama, položajem umetnika u tadašnjoj Srbiji i ondašnjim političkim previranjima, Milkica Miletić, književnica iz Čačka je oživela lik Nadežde Petrović u svom tekstu „Nenapisana pisma“, koji je za scenu adaptirala i režirala Nataša Radulović.
Umom išla napred
Nadežda Petrović je bila akademska slikarka, humanistkinja, društvena radnica i ratna bolničarka. Zlatnim slovima upisala se u knjigu srpskih velikana. Umom je išla napred, rukama stvarala a razumom i upornošću prednjačila. Imala je evropsko obrazovanje i putovala po Evropi kad je većina žena u Srbiji bila nepismena i kada većina žena po udaji nije videla svoj rodni kraj. Bila je nastavnica slikarstva, priređivala izložbe i umetničke kolonije, pisala kritike, držala govore na patriotskim zborovima, spajala ljude, ratovala. Život su joj bile slike i otadžbina. Rođena je 11. oktobra 1873. godine u Čačku a umrla od tifusa u Valjevu, 3. aprila 1915.
Brojna ekipa
Predstava je u produkciji Gradskog pozorišta Čačak i izvršnoj produkciji beogradske kuće FAME Solutions, realizovana uz svesrdnu pomoć Grada Čačka, Turističke organizacije Čačka, Umetničke Galerije Nadežda Petrović, Nacionalne platforme Srbija Stvara i Doma Kulture Čačak. Scenografiju je uradila Marija Lukić Shabby Cjic Design iz Čačka, kostim Marta Čkonjević studentkinja na dizajnu i oblikovanju tekstila na univerzitetu u Ljubljani, a originalnu muziku napisala je kompozitorka Ana Krstajić, kreativni ambasador nacionalne platforme Srbija Stvara, dok dizajn potpisuje Ana Krbanjević dizajnerka iz Beograda. Inspicijent predstave je Sanja Mimica.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.














































