Sahranjena je sa škotskom i srpskom zastavom preko kovčega, a njoj u čast vojnici čuvene Moravske divizije prvog poziva izradili su u Mladenovcu spomen-česmu Crkvenac na kojoj je pozlaćenim slovima, na srpskom i engleskom ispisano: „1915. za uspomenu na sanitarnu misiju škotskih žena u Srbiji i njenog osnivača Elsi Inglis.“
Sredinom ove nedelje, predstavnici Vlade Srbije, Vojske, kao i ambasada Velike Britanije, Kanade, Australije i Holandije prisustvovali su, zbog pandemije korona virusa, skromnijem obeležavanju 105 godina od dolaska Misije škotskih žena u Srbiju i podizanja spomen-česme, ali i 103 godine od smrti dr Elsi Inglis.
– Spomen-česma Crkvenac je simbol posvećen humanosti, požrtvovanju i hrabrosti doktorki Inglis i svim njenim kolegama koji su došli sa svih strana sveta u Srbiju kada joj je bilo najteže. Večiti podsetnik kakvi bi trebalo da budemo i mesto na kojem poručujemo svojim potomcima kako treba vrednovati prave prijatelje – poručio je Vladan Glišić, predsednik opštine Mladenovac.

Priča o Misiji škotskih žena u Srbiji tokom Velikog rata je potpuno filmska, u rangu onih epskih koje se graniče sa stvarnošću, ali istovremeno i svedoče o hrabrosti i prijateljstvu naroda.
Pukovnik Nik Ilić, vojni ataše Velike Britanije u Srbiji, ističe za „Vesti“ da je bio počašćen pozivom da prisustvuje ovoj ceremoniji, ali i da je bio iznenađen da se Mladenovčani još sećaju događaja od pre 105 godina.
– Ova lekarska misija je došla u Srbiju zato što joj je tada bila potrebna pomoć i zato što su želeli da daju svoj doprinos ratnim naporima. Oni su bili spremni, kao i svi vojnici, da se žrtvuju za slobodu svog i srpskog naroda. Zato su za nas oni večiti simbol prijateljstva naša dva naroda. Oni predstavljaju najbolje od čovečanstva i ujedno primer kako je moguće da zajedno savladamo izazove sa kojima se suočavamo u izgradnji bolje budućnosti. Ne sumnjam da iz nebeskog carstva i dalje gledaju s visine na svoj voljeni srpski narod, i znaju da se njihova žrtva isplatila. Na nama je da njihovo sećanje ostane živo – ističe pukovnik Nik Ilić, inače poreklom Srbin iz Dalmacije.
Misija škotskih žena pošla je ka Srbiji 1915. godine iz luke Sautempton. Ispratili su ih engleska kraljica, princeza Meri, lord Džordž i Vinston Čerčil.


Čim su stigli u ratom zahvaćenu i opustošenu Srbiju, dr Elsi Inglis je odmah počela da organizuje poljske bolnice u Mladenovcu, Lazarevcu, Valjevu i Kragujevcu. U svakoj je radilo nekoliko stotina medicinara iz Škotske, SAD, Kanade, Švajcarske, Danske, Holandije, Rusije…
Dr Inglis je prvo odabrala Mladenovac jer je bolnica u toj varoši bila od velikog značaja u zaustavljanju širenja zaraze iz vojne oblasti na jug. Tako je ova varoš, sredinom juna 1915, sa velikom poljskom bolnicom za zarazne bolesti i stanicom za dezinfekciju, postala najvažnija stanica za suzbijanje epidemije, karantin i dezinfekciju.
Dr Elsi je zatim, sa 16 malih sanitarnih fordova, krstarila do poljskih bolnica i prvih linija fronta. U jeku najkrvavijih borbi nije brinula o svom životu, već je pomagala podjednako ranjenicima, tifusarima i stanovništvu.
Zbog tih zasluga, Mladenovčani i borci Moravske divizije pod rukovodstvom kapetana Bore Popovića odlučili su i tok je rat još besneo, podigli njoj u čast spomen česmu Crkvenac. Bila je prva žena kojoj se Srbija posthumno odužila tada najvišim odlikovanjem – ordenom Belog orla, a prethodno je odlikovana i najvišim crkvenim priznanjem – Ordenom Svetog Save.

Preminula u Glazgovu
Doktorka Elsi Inglis je bila veoma posvećena svom poslu i imala je veliko poštovanje prema Srbiji da je otišla u pomoć Prvoj srpskoj dobrovoljačkoj diviziji u Rusiji.
U knjizi „Elsi Inglis, srpska majka iz Škotske“, Slavica Popović Filipović navodi da se dr Inglis teško bolesna 1917. godine vratila u Škotsku. Preminula je 26. novembra u Glazgovu, a sahranjena uz himne savezničkih zemalja i poslednjom poštom britanskih, francuskih i srpskih vojnika u katedrali Svetog Gilea u Edinburgu.
Tamo daleko, tamo je Škotska…
Na ovogodišnjoj ceremoniji povodom 105 godina od dolaska Misije škotskih žena u Srbiju Vojni orkestar je izveo i dve pesme koje se vezuju za Prvi svetski rat: „Tamo daleko“ i „Ovo je Srbija“.
Pukovnik Ilić kaže da su pripadnice Misije koje su došle da pomognu srpskoj vojsci shvatale značenje obe pesme.
– Siguran sam da su te hrabre žene kada su došle u Srbiju mogle da pevaju iste te pesme sa samo malo promenjenim rečima: „Tamo daleko, daleko od mora. Tamo je selo moje, tamo je Škotska“ – ističe pukovnik Ilić.
Ulica u Edinburgu
Britanskog vojnog atašea smo upitali i koliko se o hrabrosti žena iz škotske misije, predvođenih dr Inglis zna u Velikoj Britaniji.
– Njihov rad je u prošlosti bio u velikoj meri zaboravljen u Velikoj Britaniji. Međutim, obeležavanje stogodišnjice Prvog svetskog rata vratilo ih je u središte pažnje. Naša ambasada u Srbiji je naporno radila da se njihova priča čuje u Velikoj Britaniji. Grad Edinburg sada ima ulicu koja nosi ime dr Inglis, kao i rezidencija ambasadorke u Beogradu. Istovremeno, priča o Flori Sandes je pre dve godine bila na nacionalnim vestima. Takođe, tokom trenutne borbe protiv COVID-19
, privremena bolnica u Glazgovu nosi ime Luis Džordan – medicinske sestre koja je bila jedna od onih hrabrih žena koje su putovale u Srbiju zajedno sa dr Elsi Inglis. Luis Džordan je dala sve od sebe, uključujući i svoju budućnost za srpski narod. Ona počiva u miru na našem vojnom groblju u Niš – naglašava pukovnik Ilić.
Predlog dr Hantera
U knjizi „Elsi Inglis, srpska majka iz Škotske“, Slavica Popović Filipović je detaljno objasnila da se ova hrabra Škotkinja našla u vihoru Prvog svetskog rata, na predlog još jednog hrabrog doktora iz Velike Britanije, Engleza, dr Vilijama Hantera. Hanter je bio lekar konsultant britanske Istočne komande u Prvom svetskom ratu, ali za Srbe će ostati upamćen kao čovek koji je uspeo da zaustavi strašnu epidemiju tifusa u Srbiji.
„U vezi sa potrebom za novim bolničkim smeštajem, po mogućnosti bolnicom pod šatorima, u nadležnosti jedne misije, moj predlog vama je da se pozove dr Elsi Inglis iz Bolnice škotskih žena, znam da je nestrpljiva da preuzme ovaj važan zadatak“, napisao je Hanter.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.













































