• Marketing
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Петак, 28. август 2026.
  • Uloguj se
Vesti Online
Advertisement
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    Veliko proširenje beogradskog aerodroma: Stižu novi gejtovi, hotel i sedište Air Serbia

    Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord

    Važan sastanak predsednika Vučića: Srbiji se otvaraju vrata za nove milijarde

    Predsednik Vučić danas sa građanima Podrinja: Podrška domaćinima, fabrikama i školama

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Četvoro mrtvih za šest meseci: Najopasnije gradilište na nemačkim auto-putevima

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    Neobičan šverc u Italiji: Kokain vredan milion evra sakriven u kolačićima sreće

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Predsednik Vučić otvorio Sajam šljiva: Osečina čuva srpsko „plavo zlato“

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Nezaboravno leto za decu sa Kosova i Metohije u Novom Sadu

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    Temeljna obnova muzeja u Bečeju: Istorijsko nasleđe pod sigurnijim krovom

    Veliko proširenje beogradskog aerodroma: Stižu novi gejtovi, hotel i sedište Air Serbia

    Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord

    Važan sastanak predsednika Vučića: Srbiji se otvaraju vrata za nove milijarde

    Predsednik Vučić danas sa građanima Podrinja: Podrška domaćinima, fabrikama i školama

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Superfake torbe osvajaju tržište: Original više nije jedina opcija

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Coco Chanel je ovde živela 34 godine: Noć košta 40.000 evra

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Tajna forme Žan-Kloda Van Dama: Bez ovoga ne počinje dan

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
  • Vesti
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Vesti Svet

“Ne igrajte se s Rusima, jer ako pređete Putinove crvene linije…”

Redakcija Redakcija
20.06.2021
Svet
Vreme čitanja: 5 min čitanja
A A
0
“Ne igrajte se s Rusima, jer ako pređete Putinove crvene linije…”
102
DELJENO
539
PREGLEDA

Rusija neće dopustiti stvaranje Antirusije na teritoriji Ukrajine, i pretvaranje ruskog naroda u građane drugog reda, naglasio je ruski predsednik upozoravajući i Ukrajinu i Zapad da ne prelaze tu „crvenu liniju“, da se ne igraju – inače će videti s kim imaju posla.

Bila je to reakcija na predlog ukrajinskog predsednika Zelenskog da se u Ukrajini neki narodi proglase autohtonim, a drugi ostanu narodi drugog reda.

Ako se ti planovi ostvare, u Ukrajini za desetak godina neće ostati ništa rusko, pa ni ruskog duha. I to tamo gde je nekad bila Kijevska Rusija, tamo gde se nalazi drevni ruski manastir Kijevsko-Pečorska lavra koju je osnovao Jaroslav Mudri u 11. veku, jedan od najpoštovanijih kneževa drevne Rusije i gde leže mošti legendarnog ruskog viteza Ilje Muromca. Neće biti ni traga ni od čega ruskog ni u Kijevu koji je po volji kneza Olega, 882. godine, nazvan „majkom svih ruskih gradova“.

Brisanje istorije

Predsednik Zelenski, koji verovatno ne čita istorijske spise i ne želi da se vraća toliko u istoriju, odlučio je ovih dana da sve to zbriše jednim aktom kojim je deo naroda nazvao autohtonim, a sve ostale – nepostojećim. Naravno da Rusi pripadaju onoj drugoj kategoriji.

Zanimljivo je ovde videti koje narode Zelenski smatra autohtonim – pored Ukrajinaca, to su krimski Tatari, Karaimi i Krimljani. To su upravo oni narodi koji, od momenta vraćanja Krima matičnoj zemlji, žive u Rusiji. Pri tome je zaboravio i Poljake, i Mađare…
Nema ni Belorusa, ni Moldavaca, Rumuna, ni Jermena, ni Grka… Nema čak ni Jevreja, iako je sam Zelenski Jevrejin, pa se zato Putin pita – kako se on oseća u koži naroda druge kategorije.

Putin se pita kojim će se metodama služiti vlast da odredi ko je pravi Ukrajinac, a ko nije, podsećajući na nacističke metode kojima se utvrđivalo ko je pravi arijevac.

Projekat ovog zakona predviđa da se prava autohtonih naroda ne smeju narušavati. Da li to znači da prava onih drugih ne postoje? Kako su oni zaštićeni?

Antitrusija – idealno mesto za NATO rakete

I ne pominje Putin „Antirusiju“ slučajno – od 2014. godine kada su državnim prevratom na vlast došle prozapadne partije, vodi se neverovatna kampanja protiv Rusije koja nikako ne daje očekivane rezultate.

I zato se vodi dvostruka borba – s jedne strane uvođenje sankcija koje bi trebalo ekonomski da oslabe Rusiju, a s druge, postepeno približavanje NATO-a ruskim granicama. Ukrajina je zato vrlo zgodna, jer ukoliko bi na njenu teritoriji mogle da se postave rakete usmerene na Rusiju, vreme njihovog leta bi bilo daleko kraće nego ako lete iz, recimo, Amerike. A zna se da se svaka modernizacija atomskog oružja radi upravo da se skrati vreme leta tog takozvanog prvog udara. Atomska bomba je sama po sebi dovoljno strašna i imaju je obe države. U prednosti nije ona koja ima više atomskih bombi ili raketa nego ona čija raketa može brže da doleti do cilja.

A Antirusija je idealno mesto za postavljanje NATO raketa. Tim pre što je Zelenski pre samo nekoliko dana izjavio da mu je Bajden obećao daće ući u NATO. Kasnije je to morao da demantuje, ali tema nije nova. O tome se već dugo razgovara.

I mada formalno Ukrajina ne odgovara standardima ove vojne formacije, to ne mora mnogo da znači, jer je Alijansa mnogo puta kršila svoja pravila ako je to moglo naneti štetu Rusiji. Sve zemlje nekadašnjeg Varšavskog pakta primljene su u NATO „preko reda“, tj – mimo pravila. Amerika ih je modernizovala, nekada svojim, nekad njihovim sredstvima, ali ih danas koristi onako kako joj odgovara.

Američke rakete na ruskim granicama

Putin je ovih dana podsetio kako se lako Amerika dogovorila sa Poljskom i Rumunijom da se na njihovoj teritoriji razmeste rakete američke PRO. Uprkos Putinovom upozorenju da će mesta sa koga se lansiraju rakete biti prva na udaru ruskih raketa kad odgovaraju.

Poznato je da se sa lansirnih rampi planiranih da lansiraju odbrambeno oružje mogu uz male izmene lansirati udarni kompleksi, koji stižu do Moskve za 15 minuta. Ako bi se nalazili u Ukrajini, stigli bi za 7 minuta.

Situacija je slična Karipskoj krizi 1962. godine, kada su Amerikanci i Sovjeti postavili svoje rakete tako da vrlo lako mogu jedna drugu da unište. Svet je bio na ivici rata, ali je bilo dovoljno pameti da obe strane odustanu.

Adekvatan odgovor na američku PRO u Evropi bilo bi postavljanje ruskih raketa na južnoj granici Kanade ili severnoj granici Meksika.

To bi za SAD bile crvene linije, kao što su za Rusiju granice Ukrajine sa evropskim državama. I Rusija sigurno nikad neće dozvoliti da se one pređu.

Danas je situacija gotovo dramatična – prisustvo NATO brodova u Crnom moru je gotovo stalno, vojne aktivnosti oko ruskih ranica ne prestaju, a iza njih uvek ostaje oružje koje poklanjaju zemljama na čijoj teritoriji vežbaju. Broj vojnih vežbi na granicama Rusije je jedan i po put veći ove nego prošle godine, a dužina njihovog trajanja duplo veća. Povećava se broj letova strateških bombardera, špijunskih aviona…

Kako je nastala Ukrajina

Zato ruski predsednik Putin jasno upozorava Zelenskog, ali i njegove zapadne sponzore, da crvene linije koje je Rusija postavila, ne prelazi. Usput podseća i na to kako je i kad nastala ukrajinska državnost.

– To je tvorevina sovjetskog perioda. Boljševici su organizujući Sovjetski Savez stvorili, između ostalog, savezne republike i Ukrajinu“. Putin podseća i da su se „ljudi koji su oduvek živeli na tim teritorijama, a to su, ako se izražavamo današnjim jezikom, tri oblasti, dakle ti ljudi su se smatrali i nazivali sebe Rusima i pravoslavnima“.

To je verifikovano i 1654. odlukom Prerejeslavska rade koja je potvrdila status tih teritorija u okviru Rusije.

Lenjinovo čedo

Pre boljševičke revolucije Ukrajine nije bilo. Sedamnaesta godina isprovocirala je razne grupe – i boljševike i nacionaliste i esere i anarhiste da stvore svoje „ukrajine“, različite kvazidržave, koje su trajale koliko i pečurke posle kiše. Jedina se održala Ukrajinska Socijalistička Sovjetska republika stvorena 1919, s Harkovom kao glavnim gradom. Ona je i postala jedna od država osnivača SSSR-a prilikom potpisivanja saveznog dogovora 1922. godine.

Istorijska Rusija se na taj način smanjila za teritoriju Sovjetske Ukrajine, a Lenjin je postao osnivač prve ukrajinske države. I još ju je bogato obdario dodavši joj 12 gubernija s gradovima koje su osnivali ruski carevi. Tada je počela da se vodi politika „ukrajinizacije“ stanovništva, kako bi se republika spasla od separatizma.

Leonid Kučma, bivši predsednik samostalne Ukrajine, u svojoj knjizi „Ukrajina nije Rusija“ piše: „Ma kako se mi odnosili prema onome što se događalo dvadesetih godina, moramo priznati – da nije u to vreme bila sprovedena ukrajinizacija škole, naše današnje nezavisnosti najverovatnije ne bi bilo.

Brojne ukrajinske škole, kroz koje su prošle desetine miliona ljudi, postale su, kako je pokazalo vreme, najvažniji i neuništivi element ukrajinske samobitnosti u Ukrajini…

Lenjinovu politiku prema Ukrajini sledio je i Staljin. Republika je nastavila da raste – 1939. Istočna Galicija umesto Poljske postaje ukrajinska. Sledeće godine Staljin će joj dodati Severnu bukovinu i južni deo Besarabije, kao i deo Odeske oblasti, a 1945. i Zakarpatje. Šlag će na tortu dodati Hruščov poklonivši Krim 1954. godine.

Početak kraja

U tim granicama Ukrajina je postojala sve do obojene revolucije 2014. godine, kada je počeo proces raspada. Izgubila je Krim, a gotovo istovremeno su otkazali poslušnost i građani Donjecka…

Čak i ako se izuzmu građani s tih teritorija, danas u Ukrajini žive milioni ljudi, Rusa koji su autohtoni narod, koji nisu niotkud došli, a koji su dovedeni u situaciji da bez prava na sopstveni jezik i kulturu, u državi kojoj bi najpravednije ime bilo „Antirusija“.

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
Predhodna vest

„Ko ne bi prihvatio poziv Hrvatske“: Prosinečki naslednik Dalića na klupi Kockastih?

Sledeća vest

Da li je Vašingtonski sporazum prevara?

Slični Vesti

Rusija izvela masovni napad na Ukrajinu: Lansirano 150 dronova
Svet

Rusija izvela masovni napad na Ukrajinu: Lansirano 150 dronova

25.08.2026
837
Izraelska vojska likvidirala komandanta elitne jedinice Hamasa
Svet

Izraelska vojska likvidirala komandanta elitne jedinice Hamasa

24.08.2026
637
Putin: Nismo započeli rat, ali spremni smo za pregovore
Glavna vest

Bloomberg: Putin igra na duge staze, Moskva računa na zamor Ukrajine i Zapada

24.08.2026
731
Sledeća vest

Da li je Vašingtonski sporazum prevara?

Milvoki bolji od Bruklina za finale Istoka: Maestralni Janis sa 40 poena vodio Bakse do preokreta (VIDEO)

Milvoki bolji od Bruklina za finale Istoka: Maestralni Janis sa 40 poena vodio Bakse do preokreta (VIDEO)

Opra Vinfri odbila da bude kuma ćerki princa Harija i Megan

Opra Vinfri odbila da bude kuma ćerki princa Harija i Megan

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 4.4k Followers

Preporučujemo

Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

27 минута pre
537
Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

1 сат pre
551
Srpski džudisti osvojili tri medalje na Mediteranskim igrama

Srpski džudisti osvojili tri medalje na Mediteranskim igrama

1 сат pre
541
Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

1 сат pre
554

Instagram

  • Austrija je zabeležila prvi potvrđeni slučaj Krim-Kongo hemoragijske groznice. Virus je otkriven kod žene koja se nedavno vratila sa Bliskog istoka, gde se, prema dosadašnjim informacijama, najverovatnije i zarazila.

Laboratorijska analiza austrijske Agencije za zdravlje i bezbednost hrane potvrdila je prisustvo virusa. Pacijentkinja je smeštena na posebno izolovano odeljenje Klinike Favoriten u Beču, a njeno zdravstveno stanje je stabilno, objavio je ,,ORF“.

Ženu leče stručnjaci za infektivne i tropske bolesti. Šef nadležnog odeljenja Kristof Veniš izjavio je da je reč o retkoj i ozbiljnoj infekciji, ali da je bolest brzo prepoznata i da pacijentkinja dobija odgovarajuću negu.

Krim-Kongo groznicu najčešće prenose krpelji iz roda ,,Hyalomma“, rasprostranjeni u toplijim oblastima jugoistočne Evrope, Azije i Afrike. Zaraza je moguća i kontaktom sa krvlju ili tkivom zaraženih životinja, kao i neposrednim kontaktom sa krvlju i telesnim tečnostima obolele osobe. Virus se ne prenosi uobičajenim svakodnevnim kontaktom.

Simptomi se najčešće pojavljuju između trećeg i sedmog dana nakon infekcije. Bolest može početi visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i prolivom, dok u težim slučajevima može doći do unutrašnjeg i spoljašnjeg krvarenja. Vakcina trenutno nije dostupna, navodi austrijsko Ministarstvo zdravlja.

Za sada nema podataka da je došlo do širenja zaraze u Austriji. Dostupne informacije ukazuju na uvezeni slučaj, odnosno na to da se pacijentkinja zarazila tokom boravka u inostranstvu.
  • Sedam biciklista pod dejstvom alkohola sudarilo se 31. jula oko 22.19 na biciklističko-pešačkoj stazi između Živanica i Laznje Bohdaneča, u češkoj Pardubičkoj oblasti. Kako navodi „novinky.cz“ češka policija je danas, 28. avgusta, zatražila pomoć svedoka i snimke kamera iz vozila kako bi rasvetlila sve okolnosti nesreće.

Dve grupe biciklista kretale su se jedna drugoj u susret, a do sudara je došlo na ulazu u Laznje Bohdaneč. Povređene su četiri osobe, od kojih su tri prevezene u bolnicu. Na težinu povreda mogla je da utiče i činjenica da pojedini učesnici nisu nosili zaštitne kacige.

Alkotestiranjem dvoje povređenih na mestu nesreće potvrđeno je prisustvo alkohola. Druga dvojica zbog zadobijenih povreda nisu mogla da budu podvrgnuta alkotestu, ali su kasnije analize krvi pokazale da su i ona bila pod dejstvom alkohola. Pozitivne rezultate imalo je i preostalo troje biciklista. Utvrđene vrednosti kretale su se od 0,5 do 2,5 promila, navela je portparolka policije Dita Holečkova.

Saobraćajna policija u Pardubicama pozvala je vozače koji su 31. jula oko 22.19 prolazili putem između Živanica i Laznje Bohdaneča da dostave snimke svojih kamera.
  • Srpske stonoteniserke Izabela Lupulesku i Sabina Šurjan osvojile su bronzanu medalju u ekipnoj konkurenciji na Mediteranskim igrama u Tarantu. Srpski tandem je u borbi za treće mesto pobedio predstavnice Turske ukupnim rezultatom 3:0.

Prva je za sto izašla Sabina Šurjan, koja je posle pet setova savladala Edže Harač sa 3:2. Izabela Lupulesku je potom bila bolja od Sibel Altinkaje sa 3:0 i donela Srbiji drugu pobedu.

Lupulesku i Šurjan su posao završile i u dublu, gde su takođe pobedile turski par sa 3:0. Srbija je tako stonotenisko takmičenje u ekipnoj konkurenciji završila bronzanom medaljom.
  • Italijanska policija otkrila je više od pet kilograma kokaina skrivenog u pakovanjima koja su izgledala kao kineski kolačići sreće. Droga je pronađena na rimskom aerodromu „Leonardo da Vinči“ u Fjumičinu, neposredno pre nego što je osumnjičena putnica trebalo da se ukrca na let za Tajpej.

Uhapšena je četrdesetogodišnja državljanka Kine, koja je zaustavljena u blizini izlaza za ukrcavanje. Tokom pregleda njenog predatog prtljaga, policajci su pronašli 127 zlatnih kesica sa natpisom „Fortune Cookie“, pažljivo raspoređenih unutar kofera.

Umesto tradicionalnih kolačića sa porukama, u svakoj kesici nalazilo se vakuumski zatvoreno pakovanje kokaina. Pojedinačni paketi težili su prosečno oko 40,7 grama, dok je ukupna količina zaplenjene droge iznosila 5,178 kilograma.

U koferu je pronađeno i sedam tuba paste za zube i tri pakovanja kafe. Istražitelji sumnjaju da su proizvodi sa snažnim mirisima stavljeni među drogu kako bi zbunili policijske pse i otežali njeno otkrivanje tokom kontrole prtljaga.

Prema proceni koju prenosi italijanski list „La Stampa“, zaplenjeni kokain mogao je da donese više od 500.000 evra na italijanskom ilegalnom tržištu. Da je stigao na tržište istočne Azije, njegova vrednost mogla je da premaši milion evra.

Akciju je sprovela kriminalistička policija Rima uz podršku aerodromske granične policije, a istragu koordinira tužilaštvo u Čivitavekiji. Osumnjičena žena uhapšena je zbog posedovanja droge namenjene daljoj prodaji i prebačena u zatvor u Čivitavekiji, gde će ostati na raspolaganju pravosudnim organima.
  • Dvojica muškaraca ukrala su 27. avgusta dijamantsku ogrlicu iz Muzeja primenjenih umetnosti (MAK) u Beču. Pred brojnim posetiocima razbili su staklenu vitrinu oko 14 časova, uzeli dragocenost vrednu nekoliko stotina hiljada evra i pobegli iz zgrade.

Počinioci su u muzej ušli predstavljajući se kao obični posetioci, a prema navodima austrijskih medija bili su naoružani. Tokom krađe niko nije povređen, dok opsežna policijska potraga u centru austrijske prestonice zasad nije donela rezultate.

Bečka policija objavila je fotografije osumnjičenih sa nadzornih kamera. Istražitelji Pokrajinske kriminalističke službe pregledaju video-zapise i prikupljaju tragove, uz podršku specijalizovanog odseka Savezne kriminalističke policije za krivična dela protiv kulturnih dobara.

U MAK-u je od početka juna u toku izložba „Glanzstücke“, koja objedinjuje retko prikazivane predmete iz muzejske zbirke i približno 350 kreacija kuće „Van Klif i Arpels“. Postavka predstavlja 120 godina istorije francuske juvelirske kuće, osnovane 1906. na pariskom Trgu Vandom.

Policija nije saopštila detaljnije podatke o ukradenoj ogrlici, a istraga i potraga za počiniocima je u toku.
  • Korisnik TikToka u Švedskoj ne mora da pretražuje ekstremističke naloge da bi mu se nacistički i sadržaji koji veličaju nasilje pojavili na ekranu. Novinarska analiza švedskog javnog servisa pokazala je da algoritam pojedinim novim korisnicima takve objave preporučuje već posle nekoliko minuta provedenih na platformi.

Redakcija ,,P3 Nyheter“ napravila je osam fiktivnih profila i uz pomoć veštačke inteligencije analizirala više od 10.000 objava prikazanih na TikToku i Instagramu. Profili nisu pretraživali, lajkovali niti komentarisali ekstremističke sadržaje, pa njihovo ponašanje nije davalo očigledan signal da žele da gledaju takve objave.

Uprkos tome, tri profila predstavljena kao korisnici iz ruralnih delova Švedske dobila su video-snimke nacističkih i ekstremno desnih naloga već među prvih stotinak preporučenih objava. Među njima su bili i pozivi korisnicima da pristupe Nordijskom pokretu otpora, neonacističkoj organizaciji poznatoj po radikalnoj propagandi.

Prema rezultatima koje je objavio ,,Sveriges Radio“, skoro trećina analiziranog političkog sadržaja na TikToku sadržala je elemente mržnje, podsticanja, veličanja nasilja ili veoma teških uvreda. Na Instagramu je takav materijal zabeležen u gotovo petini političkih objava.

Petter Ternberg, istraživač digitalnih platformi i ekstremno desnih internet-sredina na Univerzitetu u Amsterdamu, objašnjava da poslovni model društvenih mreža počiva na zadržavanju pažnje i prikupljanju podataka. U takvom sistemu prednost dobija sadržaj koji izaziva snažnu reakciju, bez obzira na to da li je tačan, razuman ili društveno koristan.

TikTok osporava mogućnost donošenja širih zaključaka na osnovu osam profila. Direktor komunikacija kompanije za nordijske zemlje Lukaš Lindel tvrdi da su sistemi za otkrivanje zabranjenog sadržaja pouzdani, ali priznaje da pojedini akteri pokušavaju da ih zaobiđu izmenjenim rečima, pravopisnim greškama i simbolima. „Meta“, vlasnik Instagrama, nije prihvatila zahtev ,,P3 Nyheter“ za intervju.
  • Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je danas Sajam šljiva u Osečini, jednu od najznačajnijih privrednih i turističkih manifestacija zapadne Srbije. Predsednika je dočekao veliki broj građana sa zastavama Srbije, dok je svečanost počela intoniranjem državne himne „Bože pravde“ i dodelom priznanja najboljim proizvođačima.

Ovogodišnji, 21. Sajam šljiva održava se od 28. do 30. avgusta i okuplja proizvođače, prerađivače, izvoznike, stručnjake i goste iz zemlje i inostranstva. Na štandovima su predstavljene sveže i sušene šljive, rakija, pekmez, džemovi, slatko, kompoti i kolači, kao i poljoprivredna mehanizacija i savremena oprema za voćarstvo. Poseban deo programa posvećen je ocenjivanju kvaliteta proizvoda, stručnim predavanjima, starim zanatima i tradiciji Podgorine.

Sajam nije samo praznik jednog voća već svojevrsna smotra privrednog potencijala kraja u kojem se od šljive generacijama živelo, školovalo i stvaralo. Osečina ima oko milion stabala, dok se šljivarstvom bavi više od 2.700 domaćinstava. Suva šljiva iz ovog kraja odavno je postala prepoznatljiv izvozni proizvod Srbije, zbog čega je dalji razvoj prerade važan koliko i sama proizvodnja.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Nekada smo zaista živeli. Disali. Bili deo sveta koji nije tražio dokaz ljubavi, vrednosti ni smisla kroz ono što posedujemo ili postižemo. Danas, u eri performansa i samopromocije, čini se da smo izgubili sposobnost da volimo jednostavno, bez potrebe da se ogledamo u očima drugih (formula.sashariess.rs).

Život nekada i sada – kada smo znali da osećamo
U prošlosti smo se oslanjali jedni na druge – i u bolu, i u radosti. Znali smo da ne mora sve da bude lako, i da prave veze nisu uvek prijatne, ali su stvarne. Danas, međutim, bežimo od konflikta, od neizvesnosti, od svega što nas podseća da smo ranjivi. U toj tišini, u tom bekstvu od sebe, često se pojavljuje – pas.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Kada je 1946. godine Kristijan Dior, u 41. godini života, odlučio da otvori sopstvenu modnu kuću, nije imao ni carstvo ni lično bogatstvo. Porodično imanje propalo je tokom velike krize, a on je prethodnih godina preživljavao prodajom crteža i radom kod drugih dizajnera. Ipak, uz podršku tekstilnog magnata Marsela Busaka, 16. decembra 1946. otvorio je ateljee na prestižnoj adresi 30 Avenue Montaigne u Parizu.

Samo dva meseca kasnije, 12. februara 1947. godine, predstavio je prvu kolekciju od oko 90 modela. Siluete sa uskim strukom, zaobljenim ramenima i širokim, dugačkim suknjama bile su potpuna suprotnost ratnim uniformama i oskudici. Jedna haljina trošila je i do 20 metara tkanine – u vreme kada se materijal još uvek dobijao na kartice.

Naziv „New Look“ nije Diorov. Izrekla ga je urednica američkog magazina Harper’s Bazaar, Karmel Sno, odmah posle revije, a fraza je ostala zauvek. Ikona te kolekcije bio je sako Bar – krem jakna i crna, nabrana suknja – koji je postao simbol povratka ženstvenosti.

Reakcije su bile podeljene. Dok su neki slavili povratak glamura, drugi su Diora optuživali za rasipništvo. Neke žene u njegovim haljinama čak su napadane na ulici. Ipak, Pariz je ponovo postao prestonica mode, a Dior je preko noći postao zvezda.

Za samo deset godina, sve do smrti 1957. godine, izgradio je jedno od najuticajnijih luksuznih carstava na svetu. Priča o čoveku koji je u 41. godini, bez sopstvenog bogatstva, promenio istoriju mode i danas inspiriše.

Teme

ABA liga ALJBIN KURTI Australija COVID-19 CRVENA ZVEZDA EU Evroliga FK Crvena zvezda FK Partizan Fudbal Fudbalska reprezentacija Srbije HUMANITARNA AKCIJA Humanitarni most Humanost IVICA DAČIĆ KK Crvena zvezda KK Partizan KORONAVIRUS KORONAVIRUS U SRBIJI KOSOVO KOSOVO I METOHIJA Košarka LIGA ŠAMPIONA NAŠI U SVETU NBA NBA liga NEMAČKA Nikola Jokić Pomoć dijaspore PRIŠTINA Serija A Sport SRBI U AUSTRALIJI Srbi u dijaspori SRBI U NEMAČKOJ Superliga Srbije VESTI ZANIMLJIVOSTI Александар Вучић Београд Европска унија Русија САД Србија дијаспора

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

Srebro za Srbiju u Amsterdamu: Mačković i Pimenov drugi na svetu

Prvi slučaj Krim-Kongo groznice u Austriji: Žena izolovana u Beču

Nemačka: Lopatica vetroturbine ispala tokom transporta – Šteta milion evra

Sedam pijanih biciklista sudarilo se u Češkoj: Troje završilo u bolnici

Srpskim kajakašima za 23 stotinke izmakla medalja

U trendu

Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji
Glavna vest

Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji

Redakcija
28.08.2026
0
537

Nova pravila o turističkim vodičima na Kosovu i Metohiji ne predstavljaju samo administrativno pitanje, već otvaraju mnogo...

Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“

28.08.2026
551
Srpski džudisti osvojili tri medalje na Mediteranskim igrama

Srpski džudisti osvojili tri medalje na Mediteranskim igrama

28.08.2026
541
Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

Mozak se menja tokom celog života: Evo kako da ga održimo aktivnim

28.08.2026
554
Srebro za Srbiju u Amsterdamu: Mačković i Pimenov drugi na svetu

Srebro za Srbiju u Amsterdamu: Mačković i Pimenov drugi na svetu

28.08.2026
546
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube Telegram
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Institut „Srpski most“: SPC mora imati poslednju reč u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji
  • Tramp preimenovao jezero Ontario u „Jezero Amerika“
  • Srpski džudisti osvojili tri medalje na Mediteranskim igrama

Kategorije

  • Australija
  • Austrija
  • Češka
  • Crna Gora
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Evropska politika
  • Francuska
  • Glavna vest
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Koreni
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Magazin
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Showbiz
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Vesti
  • Video
  • Zanimljivo
  • Некатегоризовано

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.