Projekat od ogromnog značaja za EU sabotira ne samo Vašington, već i Brisel – i to preko predsdnika Evropske komisije!
Cilj Vašingtona je da osujeti izgradnju Južnog toka. Zato su SAD vršile veliki pritisak na bugarsku vladu.
SAD su kritikovale Sofiju što je prepustila izgradnju bugarskog dela gasovoda konzorcijumu u kojem udeo ima i ruska firma "Strojtransgas", koja je pod sankcijama Vašingtona.
Američki ambasador u SoFiji Marsi Rajs javno upozorava bugarske poslovne ljude da "izbjegavaju da rade sa preduzećima koja su pod sankcijema SAD".
Najodlučniji trenutak bio je kada su u Sofiju stigli američki senator Džon Mekejn, u pratnji Krisa Marfija i Rona Džinsona. Oni su se sastali sa bugarskim premijerom i predali mu naredbe Vašingtona – navodi "Manifesto".
Odmah nakon toga premijer Plamen Orešinski objavio je blokiranje radova na Južnom toku.
List ističe veliku zabrinutost u Italiji povodom zaustavljanja ovog projekta.
Projekat je nastao kad su u novembru 2006. ruski "Gazprom" i italijansko preduzeće "Fini" potpisali dogovor o strateškom partnerstvu.
U junu 2007. ministar za ekonomski razvoj Pjer Luiđi Bersani potpisuje sa ruskim ministrom industrije i energije memorandum o dogovoru za realizaciju Južnog toka.
Prema projektu, deo gasovoda u dužini od 930 kilometara ići će ispod Crnog mora (u ruskim, bugarskim i turskim teritorijalnim vodama).
Trasa vodi preko Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Italije sve do Tarvisija (u pokrajini Udine).
Godine 2009-2011. zaključeni su svi međuvladini dogovori. Godine 2012. stvoreno je deoničarsko društvo (koje finansira izradu podmorskog dijela projekta)- njmačka kompanija "Vinteršal" i francuska "Edt" sa 15 odsto akcija svaka.
Izgradnja gasovoda počela je u decembru 2012. s ciljem da se sa isporukom započne već 2015.
U martu 2014. preduzeće "Saipem" dobilo je ugovor za izvođenje prve podmorske linije gasovoda.
U međuvremenu, dolazi do ukrajinske krize i SAD pritiskaju evropske saveznike da smanje uvoz gasa i nafte iz Rusije, koji predstavljaju trećinu energetskog uvoza EU.
Bilo bi dobro znati što o svemu misli italijanska vlada, budući da će Italija, kako upozorava Paolo Skaroni, prvi čovjek "Enija", izgubiti milijarde evra, ako Južni tok bude "bačen u smeće" – zaključuje "Manifesto".
