U okviru projekta "Vraćanje mamuta u život", u Jakutiji, regiji na ruskom krajnjem severu, biće otvoren Međunarodni centar za kolektivnu primenu molekularne paleontologije, čiji je cilj proučavanje stanica praživotinja.
Stručnjaci imaju dovoljno materijala za oživljavanje mamuta, jer je u Jakutiji pronađeno 75 odsto svih poznatih mamuta.
Problem je u tome što su za kloniranje potrebne stanice sa očuvanom jezgrom, odnosno genetskim materijalom, koje su retke.
Prvi mamuti biće "rođeni" za pet do 30 godina, a stručnjaci navode da je teško dati jasnu prognozu prvih kloniranja na kojima će raditi stručnjaci Muzeja mamuta "Lazarev" i korejskog Fonda biotehnoloških istraživanja "Soam". Korejska strana nabavila je opremu u vrednosti od nekoliko miliona dolara, a ima i dosta iskustva sa kloniranjem.
Pošto nema živih mamuta, glavni problem je pronaći stanice pogodne za standardnu proceduru kloniranja. Suština procesa sastoji se u izdvajanju jezgra iz inicijalne stanice i njeno presađivanje na mesto jezgra jajne ćelije drugog organizma.
Ruski stručnjaci počeli su davno da rade na vraćanju mamuta u život. Materijal "Maloljahovskog mamuta", koji je najbolje očuvan, već je predan korejskim naučnicima da bi istražili njegove gene.
Mamuti su ruski brendRuski mediji ističu da su mamuti za građane Rusije postali svojevrstan brend. U Rusiji se čuva ogromna količina ostataka ovih životinja. Čuva se i mladunac Ljuba, najbolje očuvani primerak vunastog mamuta koji je ikada pronađen. |
Naučnici su već sastavili genetsku kartu mamuta. Njeni podaci biće upoređeni sa hromozomom azijskog slona, a zatim će se taj hromozom izmeniti i od njega će biti stvoren živi hromozom mamuta. Dobijeni materijal biće usađen u jajnu ćeliju ženke slona radi dalje oplodnje.
Ipak, neki naučnici ovaj poduhvat smatraju – naučnom fantastikom.Genetičar Svetlana Borinska, stručnjak za genomiku i biotehnologiju, tvrdi da današnja tehnologija još nije dovoljno razvijena da bi bila uspešna.
"Ako se sve napravi po najavljenoj tehnologiji, desiće se ogroman broj genetskih grešaka koje isključuju mogućnost da životinja preživi" – smatra ona.
Naučnici su ranije više puta kloniranjem pokušavali da vrate u život neke nedavno izumrle vrste ili životinje koje su na samom rubu izumiranja. Vraćanje izumrlih do sada nije uspjelo, ali neke ugrožene životinje sačuvane su od izumiranja.
Kritičari ideje kloniranja ističu da izumrle životinje, čak i ako prežive, neće moći da od svojih roditelja (koji će biti neka druga vrsta) nauče kako da se ponašaju u prirodi.
Oni smatraju da bi se tehnika kloniranja mogla bolje iskoristiti za povećavanje genetske raznovrsnosti ugroženih vrsta, čime bi bila povećana verovatnoća njihovog preživljavanja.
