Birači će ove subote pokazati u koju političku opciju imaju više poverenja

U Kvinslendu se ove subote održavaju redovni državni izbori na kojima će stanovništvo ove australijske jurisdikcije izabrati rukovodstvo za naredne četiri godine. Istraživanja javnog mnenja pokazuju da će to biti aktuelna opozicija, na čelu sa liderom Liberalno-nacionalne partije Dejvidom Krizafulijem. Njegovoj stranci se daju veće šanse da osvoji vlast i smeni laburističku vladu Stivena Majlsa.

Međutim, ankete su neretko znale da daju i netačnu sliku predizbornih procena u Australiji, kako na saveznom, tako i na državnom nivou. Stoga i sadašnja predviđanja u Kvinslendu treba uzeti sa rezervom, mada su rezultati više agencija pokazali približno iste rezultate u korist LNP.

Dvojica lidera su uoči izbornog dana imala treću i poslednju javnu debatu, u kojoj su govorili pred stotinu neopredeljenih glasača, izabranih metodom slučajnog uzorka od strane agencije za istraživanje YouGov. Debatu su organizovali Kurijer Mejl i Skaj Njuz, koji je obezbedio i direktan televizijski prenos.

Protivkandidati su raspravljali o više ključnih tema, među kojima su državni dug, prava na abortus, maloletnički kriminal, borba protiv govora mržnje i političke donacije.

Debata je na momente postajala usijana, uz međusobne optužbe i ironične opaske.

Pitanje abortusa je ponovo bilo dominantno, a lideri su ostali čvrsto pri svojim stavovima. Krizafuli je ponovio da zakon neće biti menjan kada LNP dođe na vlast, na šta je premijer Majls nastavio da zahteva od svog političkog oponenta da direktno odgovori da li je za to da žene imaju pravo izbora ili ne.

– Aktuelni zakon o abortusu daje ženama pravo izbora i tako će i ostati – rekao je Krizafuli, a zatim osuo paljbu po Majlsu. – Druže, kampanja ti je smešna, svi ti mali „tik-tok“ video klipovi. Žene u ovoj državi zaslužuju mnogo više od kampanje zastrašivanja koju vode laburisti.

Krizafuli i Majls su suočili stavove i po pitanju državnog duga i održivosti vladine inicijative za jeftin gradski prevoz, pošto trenutno jedna vožnja u Brizbejnu i drugim gradovima košta svega 50 centi.

Majls je rekao da stoji iza vladinog učinka u borbi sa krizom troškova života.

– Otišli smo u deficit da bismo finansirali te dodatne podrške koje pružamo domaćinstvima. Ali, pošto je naša ekonomija zaista jaka, planiramo povratak na budžetski suficit u ekonomskoj 2026/27. pa nadalje – rekao je premijer Kvinslenda.

Premijer Stiven Majls u razgovoru s glasačima

Majls je takođe ukazao da se o Krizafulijevom ekonomskom planu ne može ništa reći, jer ga „još nije ni objavio“.

Lider opozicije je na to uzvratio rečima da se pod laburističkom vladom potrošnja „izmakla kontroli“, nakon čega je iz publike dobio pitanje „kako može da garantuje da državni dug neće dostići 200 milijardi dolara“.

– Sasvim lako, jer se nećemo upustiti u projekat laburista od 24 milijarde dolara koji je osuđen na propast, a to je program hidro pumpi koji će sve vaše račune za struju učiniti preskupim – odbacio je Krizafuli plan laburista za energetsku reformu.

Lider opozicije Dejvid Krizafuli

Žestoka polemika vodila se i o političkim donacijama. Krizafuli je na pitanje „šta su donacije od strane građevinskih preduzimača nego koruptivni uticaj na stranke“, uporedio ove donacije sa onima koje sindikati plaćaju laburistima.

– Porediti preduzimače sa sindikatima koji predstavljaju desetine hiljada radnika u Kvinslendu u najmanju ruku nije fer poređenje – rekao je premijer Majls.

Lider opozicije je uzvratio ponavljajući skraćenicu sindikata građevinskih radnika CFMEU, kojem je nedavno uvedena prinudna uprava.

– Oni su kriminalna grupa, oni su bajkeri i oni vas poseduju – optužio je Krizafuli.
Majls nije ostao dužan, rekavši da lider LNP-a „samo želi da uzme novac od građevinskih preduzimača“.

Ko je od njih dvojice zavredeo veće poverenmje birača u Kvinslendu biće poznato već u subotu uveče, kada budu objavljeni preliminarni rezultati državnih izbora.

Ispred biračkih mesta su predizborne poruke stranaka

Rano glasanje još danas

Glasači koji žele da izbegnu gužvu na biračkim mestima ili oni koji neće biti u mogućnosti da glasaju u subotu, mogu svoju građansku dužnost obaviti i danas.
I ovog petka do 18.00 časova širom države biće dostupna biračka mesta za rano glasanje, koja su otvorena još od 14. oktobra. Do utorka je to pravo iskoristilo čak 900.000 ljudi.

U Kvinslendu ima više od 300 centara za rano glasanje, a gde se nalaze glasačima najbliža birališta može se proveriti na sajtu Izborne komisije: www.fmpb.elections.qld.gov.au.

Birališta otvorena od osam ujutru

Na dan izbora, u subotu 26. oktobra, biračka mesta širom Kvinslenda biće otvorena od 8.00 do 18.00 časova. Izborna komisija podseća sve punoletne građane s pravom glasa da je glasanje obavezno i da će se birački spiskovi proveravati nakon izbora. Oni koji ne budu glasali, a ne navedu opravdan razlog zašto to nisu učinili, suočiće se sa kaznom od 161 dolar.

Nema pomeranja kazaljki

Među brojnim pitanjima koje je publika uputila liderima na završnoj debati, bilo je i jedno vezano za letnje računanje vremena.

Kao što je poznato, Kvinslend uz Zapadnu Australiju i Severnu teritoriju ne primenjuje pomeranje kazaljki dva puta godišnje, već tokom cele godine prati zimsko računanje vremena.

I Majls i Krizafuli su bili složni (bar taj jedan put) u oceni da se neće baviti ovim pitanjem ako pobede na izborima – i to pre svega jer sadašnje računanje vremena odgovara stanovništvu u unutrašnjosti i na severu ove veoma prostrane države, gde dan inače traje duže.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here