Na konferenciji za štampu sa ambasadorom Turske u Austriji Kadri Ečvetom Tečanom on je rekao da se može očekivati otvaranje turske škole, najverovatnije gimnazije.
Međutim, on je dodao da mu je još važnija nastava na maternjem jeziku za mlade Turke u regularnom obrazovnom sistemu Austrije. Ta nastava već postoji i trenutno je pohađa oko 6.000 đaka.
Ambasador Tečan je podsetio na mišljenje eksperata da svako lice mora najpre savladati maternji jezik da bi moglo naučiti nemački jezik.
On je dodao da je znanje nemačkoj preduslov za funkcionišuću integraciju.
Prema kazivanju Hojpla trenutno samo 40 odsto, oko 16.000 mladih Turaka u Beču pohađa kurseve maternjeg jezika, koji se nude pored regularnog obrazovnog plana.
Otvaranje turske škole Hojpl smatra mogućim i ukazuje da bi to bilo po sistemu već postojećih francuske, internacionalne, ili češke škole.
Takav oblik obrazovanja, kako je naveo, može, međutim, biti samo dodatna ponuda.
Srbi nemaju ni dopunsku nastavuZa Srbe u Austriji, na primer, ne postoji ni dopunska nastava na kojoj bi mogli učiti svoj maternji jezik, već samo nastava koju finansira austrijska vlada, a koja se zove nastava na bošnjačko-hrvatsko-srpskom jeziku, naziv koji najbolje odslikava ono što deca uče, a što zasigurno ne odgovara interesima matice. |
Dalje je objasnio da osnivanje turske škole, na primer gimnazije, ne spada u nadležnosti Beča, već se škole po običaju otvaraju privatnim sredstvima.
Trenutno u Beču oko 15.900 dece turskog porekla pohađa zakonski obavezne škole.
Dok Turska svim silama pokušava da uspostavi škole u zemljama u kojima ima brojnu dijasporu, kao što su Nemačka i Austrija, Srbija ne pokazuje veliko interesovanje.
