Delegacija Bosne i Hercegovine završila je posetu Australiji kako je i počela i kako u stvarnosti država i izgleda – razdvojeno prema vlastitim ljudima, zajedno pred strancima, ovog puta australijskim domaćinima.
|
BiH nema niti jedan potpisan sporazum sa Australijom |
Podele među političkim predstavnicima tri entitetska naroda Bosne i Hercegovine isplivale su, naime, na površinu i tokom upravo završenog boravka parlamentarne delegacije ove države u Australiji. Dok su za predstavnike bošnjačke zajednice u Sidneju i Melburnu upriličeni razgovori sa članom delegacije iz njihove nacije, ovdašnjim građanima hrvatske i srpske zajednice poreklom iz ove države takva mogućnost nije ni ponuđena.
Poseta SBS-u
I za vreme posete delegacije multikulturalnoj radio-stanici SBS u Melburnu, Srbin Milorad Živković, predsedavajući Predstavničkog doma, kao i Hrvat Ilija Filipović,
Teško do kredita
Delegacija je imala i više susreta za predstavnicima poslovnog sveta i bankarima oko mogućnosti za investicije australijskih privrednika u BiH, kao i izvoza u Australiju. |
predsedavajući Doma naroda, prihvatili su poziv da se obrate slušaocima srpskog programa, dok je Bošnjakinja Azra Hadžiahmetović, član Predstavničkog doma, taj poziv, iz njenih razloga, odbila. Ona je iskoristila mogućnost jedino da se obrati slušaocima bosanskog programa. Nakon ovakvog gesta svoje koleginice iz Parlamenta, Živković i Filipović ljubazno su se izvinili uredniku bosanskog programa Amiru Bukiću, koji je tako ostao uskraćen za njihove izjave. Jednako kao što Biljana Ristić na srpskom programu nije imala prilike da razgovara sa dr Hadžiahmetovićem.
Razgovorima u SBS prethodili su sastanci u Melburnu i Sidneju (u nedelju i četvrtak) pod okriljem Vijeća BiH-organizacija, za koje ovdašnji Srbi i Hrvati nisu ni znali. Tako se ispostavilo da je bosansko-hercegovačka delegacija, koja je ovde bila na poziv parlamentaraca Australije, jedino bila u punom sastavu dok se razgovaralo s njima, i, pretpostavka je, u avionu.
– Mi smo ovde dobili jedan program. U tom programu, ja kao Hrvat nisam imao priliku da posjetim hrvatsku nacionalnu zajednicu. To isto nije mogao ni gospodin Živković kad je
riječ o ljudima srpskog porijekla. Bio bih srećan da sam u programu koji je bio upriličen za našu posjetu Australiji imao i jedan takav susret. Iako smo otišli na susret (u Sidneju), kako je u programu bilo napisano, sa predstavnicima bosansko-hercegovačke zajednice useljenika, to nije bila bosansko-hercegovačka, već samo bošnjačka zajednica useljenika. Naravno, na jedan dostojanstven način smo obavili razgovore sa tim ljudima. ao mi je što to što smo rekli njima nismo mogli i Hrvatima i Srbima koji borave ovde u Melburnu, a sigurno ih zanimaju i dobre vijesti iz domovine Bosne i Hercegovine. Pa, čak i ako su Hrvati iz Hrvatske i Srbi iz Srbije, ako su to ljudi koji su uzeli i srpsko i hrvatsko državljanstvo, sigurno bi ih zanimalo šta se to dešava u BiH. Možda će neka druga poslanstva i neki drugi ljudi kada dođu u posjetu sa izvršnom vlašću imati više sreće nego mi sa ovom posjetom – kazao nam je gospodin Ilija Filipović.
– Znali smo da ovde žive tri etničke zajednice
Delegacija
Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koju su činili predsedavajući Predstavničkog doma dr Milorad Živković, predsedavajući Doma naroda Ilija Filipović i predsedavajuća parlamentarne grupe prijateljstva i poslanik u Predstavničkom domu dr Azra Hadžiahmetović, boravila je devet dana u bilateralnoj uzvratnoj poseti Predstavničkom domu i Senatu Australije. Njihovi domaćini bili su predsedavajući Senata Džon Hog i predsedavajući Predstavničkog doma Hari Dženkins, koji su delegaciju iz BiH primili u zgradi Parlamenta u Kanberi. Njihov susret je bila prilika da parlamentarci razmene svoja viđenja i informacije o aktuelnim društveno-političkim prilikama u Bosni i Hercegovini i Australiji. |
iz Bosne i Hercegovine. Da su Srbi u jednoj, Hrvati u drugoj, a u trećoj Bošnjaci. I kada smo planirali ove posjete, u delegaciji smo dogovorili da sve zvanične posjete idu preko naše ambasade. Naravno, nikoga ne treba sprečavati ako na lični poziv ode da posjeti bilo koju zajednicu – kaže gospodin Milorad Živković.
Za članove delegacije, otpravnik poslova Ambasade BiH u Australiji Momčilo Vuković priredio je prijem u zgradi ambasade u Kanberi, na kojem su prisustvovali građani porijeklom iz BiH koji žive u Australiji, kaže Živković i dodaje:
– Tu sam imao priliku da razgovaram sa svima koji sebe smatraju da dolaze iz Bosne i Hercegovine, bilo je tu Srba, Hrvata i Bošnjaka. Prisutan je bio i jedan sveštenik. Bilo je još nekih posjeta koje je pripremilo Vijeće BiH-organizacija, a tamo nisam išao jer sam smatrao da to društvo ne predstavlja sve ljude iz Bosne i Hercegovine, nego samo one koji se predstavljaju kao Bošnjaci. Stoga sam smatrao da na zvanične pozive treba da idem, dok su ovo bile nezvanične posjete na koje su neki od naših članova delegacije išli.
Tokom zvaničnih sastanaka u institucijama Australije, članovi delegacije inicirali su, kako su nam rekli, razgovore o sporazumima o dvojnom državljanstvu, socijalnom i penzijskom osiguranju, izbegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti i unapređenju investicija. Održano je i više susreta za predstavnicima poslovnog sveta i bankarima oko investicija u BiH, kao i izvoza u Australiju.
Nepouzdani podaci
Koliko ima državljana BiH u Australiji? |
– Bosna i Hercegovina nema nijedan potpisan sporazum sa Australijom. Činjenica je da neki sporazumi, kao što je na primer izbegavanju dvostrukog oporezivanja, nisu od prioriteta za australijski vladu jer BiH nema veliku razmenu roba i investicije. Za BiH je najbitniji dogovor o dvojnom državljanstvu i za njega nema nikakvih prepreka da ne bude zaključen. Sa naše strane, ustav dopušta dvojno državljanstvo, a sa druge strane, australijski ustav to ne brani. Bitno nam je da taj sporazum bude potpisan do 2012. godine. Verujem da će to biti prvi sporazum između BiH i Australije koji će biti zaključen – kaže Milorad Živković.
Predsedavajući doma naroda upozorava da, ukoliko ne dođe do potpisivanja ovog sporazuma, da bi mnogi državljani BiH koji sada imaju i australijski pasoš, morali da se odreknu prvog državljanstva.
– Ustavom i Zakonom BiH o državljanstvu predviđeno je da, ako državljanin BiH primi državljanstvo druge zemlje, onda mora da se odrekne državljanstva BiH. Dakle, ako na vreme ne zaključimo reciprocitetni sporazum, ljudi bi se tada našli u velikoj dilemi za koje bi se državljanstvo odlučili. Nadamo se, i imamo pozitivne signale, da će ovo pitanje biti pokrenuto u Parlamentu Australije.
Još na početku
Predstavnici BiH pokušali su da pokrenu pitanje sporazuma o socijalnom i penzionom osiguranju koje do sada sa Australijom, od zemalja bivše Jugoslavije, imaju Slovenija i Hrvatska, a od prošle nedelje i Makedonija. Bosna i Hercegovina od 2007. godine, kada je to pitanje pokrenuto, nije otišla dalje od početnog predloga.
Prioriteti– BiH je fokusirana na ispunjavanje uslova za svoje približavanje i otvaranje razgovora za ulazak u EU. Veliki je spisak tih i dodatnih uslova koji se postavljaju. Nismo zadovoljni brzinom kojom izvršavamo obaveze, možemo i brže. Otškrinuta su nam vrata za ulazak u NATO. Preostale obaveze prema EU ćemo ispuniti, nadamo se bezviznom režimu polovinom sljedeće godine. Naravno, uz usaglašavanje zakonodavstva sa EU kako bismo bili kompatibilni da, ako bog da, postanemo članica Evropske unije – navodi Ilija Filipović prioritete BiH. |
– Čestitam Makedoniji, a nažalost Makedonija nije samo u tome ispred Bosne i Hercegovine. Ona je otišla dalje i na putu pridruživanju Evropskoj uniji i NATO-u. Još 2007. godine Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev Australiji da se započnu razgovori na tu temu. Sada smo došli da vidimo gdje su ti razgovori zapeli i kada BiH može da se nada da će doći na listu Australijske vlade za pregovore – kaže
Živković. – Zakonski problemi ne bi trebalo da budu prevelika prepreka jer se radi o državama koje su nastale iz iste zemlje, pa i Slovenija i Makedonija imaju iste penzione sisteme kao BiH. Odlazimo sa obećanjem da će BiH nakon nekog perioda biti stavljena na listu za nastavak pregovora. Možda sljedeće godine.
Posle 1. januara 2010. godine samo će još građanima Bosne i Hercegovine, od svih zemalja koje su nastale posle raspada Jugoslavije, biti potrebne vize za odlazak u EU.
– U zadnja tri mjeseca uradili smo mnogo više nego u poslednje tri godine. Počeli smo da izdajemo biometrijske pasoše. Zakonska rješenja koja su bila potrebna da to podupremo smo završili. Ostalo je da donesemo krivični zakon. Do polovine iduće godine očekujemo da će BiH doći u poziciju da se nađe na bijeloj šengen-listi. Moramo da razumijemo da je BiH zemlja koja je najviše propatila u raspadu bivše Jugoslavije. Ona je praktično najteže mogla da obnovi svoju infrastrukturu, ljudske kapacitete i ostalo, da bi mogla da prati put ka Evropskoj uniji. To nisu naša izvinjenja, već i to treba da se uzme u obzir – kaže Živković.
Tokom nedavne posete parlamentarne delegacije Srbije ovde su pokrenuta pitanja viznih olakšica za građane Srbije, koji ovde dolaze u posetu članovima svojih porodica. Da li se i o tome, možda, razgovaralo i za građane BiH?
– Australija u biti prati preporuke EU, Amerike i drugih zemalja. Kada dođemo na bijelu šengen-listu vjerovatno da će biti olakšica za osobe koje dolaze sa diplomatskim pasošima, a zatim za one koje dolaze sa rodbinskim pozivima da lakše dođu do australijskih viza. Moramo ići korak po korak – ističe Milorad Živković.
– Australija je daleko, ali se nadamo da smo ovom posjetom makar malo približili BiH Australiji, i obratno, pokazali našim građanima da nam je stalo do njihovih problema koje imaju i pokrenuli pitanja, koja će sigurno biti na dobrobit svih građana BiH – zaključuje Milorad Živković.
