Svet na pragu velikog rata?

0

POD RUSKOM KONTROLOM: Naoružani vojnici na aerodromu u Krimu

Ukrajina je na ivici građanskog rata. Prvobitni sukob proevropskih snaga sa predsednikom Ukrajine Viktorom Janukovičem dobija nove obrise, pa su sada privremene vlasti u Kijevu ratoborno nastrojene prema istočnom velikom susedu Rusiji, optužujući Kremlj da ugrožava celovitost njihove države. Juče je ukrajinski parlament zatražio od SAD i Velike Britanije da im garantuju državni suverenitet. Iz časa u čas stižu kontradiktorne agencijske vesti o tome da li je ruska vojska zauzela aerodrome na Krimu.
Šta će se dešavati u najbližoj budućnosti, da li sukob u drugoj po veličini evropskoj državi razapetoj između Zapada i Rusije može da se "prelije" na ostatak kontinenta niko se ne usuđuje da procenjuje, pa ni oni najhrabriji vojno-politički komentatori. Za bivšeg jugoslovenskog šefa diplomatije Živadina Jovanovića ukrajinska kriza se već reflektovala na Evropu.

Dragan Petrović

– Kriza u tako velikoj zemlji, s tako važnim geostrateškim položajem, ne može biti po svojim posledicama ograničena na granice Ukrajine. Vidimo da su praktično već zaoštreni odnosi EU i Rusije, kao i odnosi NATO-a i Rusije i da je kriza u ovoj zemlji s ogromnim ekonomskim i ljudskim potencijalima postala uzrok destabilizacije širih odnosa, uključujući tu i strateške odnose Istoka i Zapada – kaže Jovanović za "Vesti".

Da li Evropi preti rat širih razmera i kako će u celoj situaciji da prođe roviti Balkan, još uvek neizlečen od posledica etničkih sukoba 90-ih godina prošlog veka, pitanje je koje se još uvek ne eksponira u vezi s ukrajinskom krizom. Jovanović smatra da će Zapad predvođen NATO-om nastojati da što pre obavi nezavršene poslove na Balkanu.
– A to su da NATO i Brisel vladaju čitavim Balkanom, uključujući tu i Srbiju od koje će se zahtevati da sledi zapadnu bezbednosnu strategiju koja u suštini vodi globalnom sukobu. Srbija treba da promeni spoljnu politiku, ali ne tako što će biti bliža EU i NATO, već što će ojačati svoju neutralnost i distancirati se od ekspanzionističke politike NATO i EU, na šta nas upućuju i istorijska iskustva – dodaje naš sagovornik.
Za saradnika portala Nova srpska politička misao Dragana Petrovića važno je da u Ukrajini dođe do pregovora aktera na terenu kako bi se izbegao najgori scenario, onaj po ugledu na devedesete u bivšoj SFRJ.
– Ko želi da uporedi događaje s početka devedesetih u bivšoj SFRJ sa ovim što se sada odvijalo u Ukrajini – mešanje i razbijanje jedne suverene zemlje, jednostrano svrstavanje većeg broja zapadnih zemalja i njihovih medija i politika na jednu stranu i nespremnost da se situacija posmatra kompleksno i da se traže adekvatna mirna i svima prihvatljiva rešenja – može ustanoviti veliku sličnost i čak u mnogim stvarima identičnost – upoređuje Petrović.
Vojnopolitički komentator Miroslav Lazanski ne odbacuje mogućnost ruske intervencije i to po modelu američkog suparnika.
– Ukoliko bi Kijev prekršio sporazum o ruskim bazama na Krimu ili ako bi došlo do nasilja nad državljanima Rusije na tom prostoru, Moskva će vojno intervenisati. To je u skladu s postojećom ruskom vojnom doktrinom, koja je u tom pogledu samo sledila američku vojnu doktrinu.
 

EU pogazila sporazum

Miroslav Lazanski postavlja pitanje ko može da veruje garancijama EU i zapadnih zemalja s obzirom na to da su oni prešli preko kršenja sporazuma između ukrajinskih vlasti i opozicije koji je predvideo raspisivanje vanrednih izbora kao način da se prebrodi kriza.
– Sporazum između Janukoviča i opozicije od 21. februara potpisali su i kao neku vrstu garanta u ime EU i ministri spoljnih poslova Francuske, Nemačke i Poljske. Sledećeg jutra opozicija je brutalno srušila taj sporazum, EU je požurila da prizna opoziciju kao vlast, ministri spoljnih poslova Francuske, Nemačke i Poljske ponašaju se kao da su potpisali papir o prevremenim izborima na Jupiteru – komentariše Lazanski u "Politici".

 

 

 

Na koju će stranu Srbija?

Podsećamo da je nedavno iz srpskog tima za pregovore o članstvo u EU, poručeno da će Srbija morati da menja svoju spoljnu i bezbednosnu politiku. Da li će ona voditi Srbiju ka članstvu u NATO i scenariju na koji upozorava Živadin Jovanović ili će politička neutralnost i odgovorajuće prisustvo u bezbednosnim strukturama iza kojih stoji Vašington, odnosno Moskva ostati na snazi, još uvek je u sferi nagađanja. Budući da je EU postala kredo svih politika većih političkih partija, verovatnija je mogućnost Srbije u NATO.

 

Neće biti krvavog sukoba!

Profesor Fakulteta bezbednosti u Beogradu Zoran Dragišić nije zagovornik sumornih prognoza vezanih za mogućnost da se sukobi iz Ukrajine preliju na ostatak Evrope.
– Mislim da nikome ne pada na pamet da izazove sukob između Ukrajine i Rusije jer bi to bio krvavi sukob. Verujem da se stvari mogu rešiti na diplomatski način i ako dođe do sukoba, verujem da će on biti ograničen na Krim.

 

ŽIVADIN JOVANOVIĆ TVRDI DA JE TREĆI SVETSKI RAT VEĆ U TOKU

NATO krenuo u pohod na istok

Živadin Jovanović je svojevremeno napisao tekst naslovljen "Treći svetski rat već je u toku". U njemu iznosi tvrdnju da je on započet intervencijom NATO 1999. na Jugoslaviju, kao presedan bez dozvole SB UN, a kasnije nastavljen intervencijom u Avganistanu, Iraku, Libiji, Maliju, Siriji i u nizu drugih zemlja u kojima je zapadna vojna alijansa otvoreno ili prikriveno intervenisala.
– Sve te intervecije vrši globalna sila NATO i to na više kontineta – Evropi, Africi i Aziji. To je lanac koji ima isti cilj, dominacija u svetu u koji je involviran najveći vojni potencijal.
Prema njegovim rečima, ti procesi su krajnje negativni i s neizvesnim ishodom, ali je jasno da je to strategije ekspanzije NATO, odnosno SAD i EU prema Istoku.
– To je strategija koja podseća na nemačku strategiju širenja na istok – Drang nać Osten.
Samo je ovo drugo izdanje, gde se njeni vinovnici stalno pozivaju na demokratiju i zaštitu ljudskih prava – dodaje Jovanović.
 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here