Rašević, koji je bio komandir jedne od četa Romanijske brigade VRS-a, naglasio je da sa položaja te čete na Špicastoj stijeni nikada nije otvarana vatra na civile u sarajevskom naselju Sedrenik.
"Dok sam ja bio u četi, to se nije nijednom desilo, bar meni nije poznato", rekao je svedok i dodao da su, sa druge strane, muslimanske snage iz Sarajeva neprekidno otvarale vatru na Špicastu stijenu iz pokretnih minobacača skrivenih među civilnim objektima, kao što su bolnica i stadion na Koševu, škole i obdaništa.
"Armija BiH je više puta i pešadijom napadala taj položaj koji je bio ključan za prekidanje komunikacije sa srpskim opštinama Vogošća, Rajlovac i Hadžići", naveo je Rašević.
On je pojasnio da su rovovi suprotstavljenih snaga na Špicastoj stijeni bili udaljeni 50 metara i da su se srpski borci dovikivali s "domaćim Muslimanima" koji su ih upozoravali na dolazak "nekih drugih Muslimana – Sandžaklija" koji bi otvarali vatru.
"Srpski vojnici, s druge strane, upozoravali su muslimanske civile podno Špicaste stijene da ne obavljaju poljske radove da se ne bi desilo da neko puca ili neka granata zaluta pa da neko nedužan pogine", naglasio je Rašević.
