Al Jazeera
ZAGREB – Kada odigraš tri para i pratiš na teletekstu rezultate, pa zaokružiš jedan, pa onda zaokružiš drugi, i onda čekaš i čekaš da vidiš hoće li i treći – to je neopisivi adrenalin, kaže 59-godišnjak Stjepan. Tvrdi da nije ovisan o klađenju. Kladi se u sportskim kladionicama gotovo svaki dan u male iznose, od pola do tri eura. No, nekada je znao cijelu godinu živjeti od dobitaka na kladionici, jer, kada su se kladionice tek pojavile, znao je u jednom danu zaraditi i po 13 tisuća eura. – Oni koji se klade na velike iznose situirani su, ozbiljni ljudi koji imaju novaca – kaže Stjepan. – I žene se klade, znam. Ako za pet kuna dobiješ 60 kuna (7,5 eura) od toga možeš nekako preživjeti par dana. Kako se onda ljudi ne bi kladili? Nema tu toliko ovisnosti, to je često pokušaj preživljavanja – smatra Stjepan.
x U Hrvatskoj se kladi svaki sedmi građanin, dok svaki drugi igra lutriju. Dr. Ante Bagarić iz zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče kaže da u Hrvatskoj klađenje i kockanje postaje ozbiljan problem. – U Hrvatskoj ima oko 100.000 ovisnika i može se govoriti o epidemiji ovisnosti o kockanju, a slična je situacija i u većini europskih država – kaže dr. Bagarić. No, najrašireniji i, kako kaže dr. Bagarić, upravo zato posebno opasan oblik kockanja, upravo je u sportskim kladionicama. – Društvo tolerira otvaranje tisuća kladionica koje su mjesta gdje bolesne osobe, odnosno ovisnici, razvijaju svoju bolest i dalje – kaže Bagarić. – Bolest ima "šuljajući" tijek i u početku se kocka za male novce, no kasnije se ulozi podižu, a osoba upada u sve veće probleme – kaže Bagarić.
x Problemi koji se javljaju su financijske i socijalne prirode, no na koncu može se doći i do ovisnosti, te se osoba nađe u začaranom krugu iz kojeg se ne vidi izlaz. Ovisnike nije teško prepoznati. Većinu vremena provode kockajući ili razgovarajući o kockanju, nastaju problemi u izvršavanju radnih obaveza, nezainteresiranost za prijateljske, obiteljske i partnerske odnose, lov na dugove, uznemirenost kada ne mogu kockati, dugovi, pozajmice od prijatelja, laži da bi se prikrilo pravo stanje. – Gospodarska kriza dovodi do povećanog broja ovisnika o kockanju, ali tu se radi o nezrelim fantazijama da se kockanjem mogu povećati prihodi – kaže Bagarić. Prema rezultatima Zavoda za liječenje ovisnosti, kaže, izliječi se jedna trećina ovisnika koji pristupe programu. Ostali se vraćaju u kladionice, kazina i na automate za kockanje. No, kada problem poprimi široke razmjere, terapija se mora provoditi i bolnički, a osnove su joj psihoterapijske i socioterapijske intervencije.
