"Približavanje vojne infrastrukture zemalja članica NATO granicama naše zemlje, uključujući širenje tog bloka" predstavlja jednu od "novih pretnji" na koje će vojna doktrina odgovoriti, izjavio je podsekretar ruskog Saveta za nacionalnu bezbednost Mihail Popov.
Dva konkretna elementa mogu da stoje iza te mere: najava Kijeva o početku procesa priključivanja NATO-u, i namera Alijanse da aktivira plan za brzo raspoređivanje snaga, navodi u analizi agencija AFP.
Stručnjak Instituta za strateške analize iz Moskve Aleksandr Konovalov smatra da strah od NATO-a "predstavlja paranoju", pošto su "kapaciteti NATO poslednjih godina smanjeni zbog nedostatka političke volje za vođenjem vojnih operacija i zbog pacifističkog stanja duha zemalja-članica" tog saveza.
"Za Rusiju, NATO ima ulogu strašila za unutrašnju upotrebu, kako bi objasnili ljudima zašto više ne mogu da žive od penzije", smatra taj stručnjak.
Od raspada Sovjetskog Saveza, u odnosima Moskve i NATO bilo je više kriza, a rusko pripajanje Krima i podrška Moskve proruskim pobunjenicima u Ukrajini, doneli su "rezultat suprotan ciljevima" Moskve, smatra Konovalov.
"Ukrajina je oklevala, gurnuli smo je u NATO. Kad je reč o baltičkim zemljama i zemljama Srednje Evrope, one sada smatraju da je najbolja garancija za njih prisustvo američkih vojnika na njihovoj teritoriji, što će pokušati da ostvare", kaže taj stručnjak.
Stručnjak opozicionog lista Nova Gazeta, Pavel Felgengauer, smatra da sukobljavanje sa Alijansom odgovara ruskoj vojsci. "Generalštab, GRU (vojna obaveštajna služba), svi oni koji su počeli karijeru u vreme Hladnog rata, nalaze interes u takvim sukobima", naveo je on.
