Prezimena Sredović nigde nema u zvaničnim izvorima iz bliže i dalje prošlosti. Pojavljuje se samo prezime Sredojević, ali nam to nije od neke pomoći, ako Sredović nije njegova skraćena varijanta.
U Crnoj Gori postoje toponimi kao što su Sredanova Jama u Kućištima kod Ćeklića i Sredanova Lazina, vis na međi između Ćeklića i Cetinja. Postoji i bratstvo Srednjaci, u Očinićima, poreklom od dvojice braće iz Hercegovine, ali sa slavom Jovanjdan i Mala gospoina, a povrh svega nisu ni blizu Prijepolja.
Postoji i prezime Sredanovići u Zupcima koji imaju istu slavu kao Srednjaci.
U genealogiji Tomanovića u Rovinama pojavljuje se ime njenog rodonačelnika Sredan. Među porodicama u malocuckom plemenu su i Tomanovići, čiji je neposredni predak Sredan iz Meduna u Kučima, od Ljakovića-Drekalovića. S bratom Lakom, zbog "krvi", on je sredinom 17. veka pobegao iz plemena u Nikšić, pa u Cuce, u selo Ržani Do, posle u Trnjine.
Drugo predanje za Tomanoviće i druga malocucka bratstva kaže da potiču od Laka Medunjanina, koji je iz Kuča pobegao s četiri sina – jedan je otišao u Hercegovinu i od njega su i Radovići, pa je moguće da je čitaočeva porodica zapamtila i njih kao deo svojih predačkih korena.
Sredan se nastanio u Rovinama i imao sina Tomana, a ovaj sinove Vuka, Perišu, Đukana i Todora, a potomci sve četvorice su – Tomanovići. Danas su malobrojni u svom središtu u Rovinama, a ima ih i u Pretinu Dolu i Meocima.
U selu Domaševu u Hercegovini familija Tomanovića vodi poreklo od Vuka Tomanova i njegovog sina Karimana, koji se "poturčio". Tomanovići inače slave Nikoljdan, a prislužuju Malu gospojinu.
Možda je bliža pretpostavka o poreklu Sredovića od Radovića iz Pipera koji slave Aranđelovdan, a prislužuju Đurđevdan. Međutim, ovde nemamo direktnih dokaza osim tvrdnje g. Sredovića da su od Radovića. Iz svega proizilazi da je poreklo Sredovića veoma složeno.
