Ekonomista Bečkog ekonomskog instituta (WIIW) Branimir Jovanović ukazuje da je Srbija mnogo toga dobro u ekonomiji uradila u prošlosti, ali da će joj sada ekonomska povezanost sa Rusijom stvoriti probleme.
Bliskost sa Rusijom mogla bi narednih godina postati problem po privredu Srbije, ističe Jovanović u izjavi za agenciju APA. On ukazuje da bliskost sa Rusijom nema samo političke, već i ekonomske razloge, jer je Rusija jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Srbije i četvrti ili peti najveći strani investitor.
Podsetio je da su od 2010. do 2020. ruske kompanije investirale oko 1,5 milijardi evra u Srbiju. Pored toga, ukazuje, Rusija je jedno od najvažnijih izvoznih tržišta Srbije. Ta ekonomska povezanost u aktuelnoj krizi igra važnu ulogu. Jovanović kaže da je Srbija, kroz dogovor o kupovini gasa po povlašćenim cenama uštedela više stotine miliona evra.
– Više od 80 odsto potrošnje gasa u Srbiji se pokriva uvozom iz Rusije, a brza promena snabdevača nije moguća, pa Srbija mora da pazi na dobre odnose sa Rusijom – objašnjava Jovanović, koji kaže da će Srbija morati da nastavi da “sedi na dve stolice”.
Problematično za Srbiju je, dodaje, da se premalo investira u obnovljive izvore energije, zbog čega zemlja ostaje zavisna od uvoza energenata. Jovanović smatra da će narednih godina doći do ekonomskog “odvezivanja” između EU i Rusije, jer Unija želi da postane nezavisna od ruskog gasa i nafte, što će biti problem za Srbiju.
– Najverovatnije će Rusija smanjiti investicije u Sbriju, a isto tako će pasti i izvoz robe iz Srbije u Rusiju – procenjuje on.
Jovanović smatra da će, kao posledica ukrajinske krize, doći do ubrzanja pristupnog procesa Srbije.
– Pristupanje do 2030. je veoma verovatno, ali ne pre 2025. – dodao je on.
Jovanović je kazao da je kroz pandemiju Srbija dobro prošla.
– Ekonomska politika proteklih godina bila je dobra i puno toga je ispravno učinjeno – podvukao je on.
U prvoj korona godini 2020. je srpska privreda pala za svega jedan odsto, a 2021. je porasla za čak 7,5 odsto, i time je Srbija među onim zemljama Evrope koje su najbolje prošle kroz koronu.
– Jedan od glavnih razloga za to je da je srpska vlada mnogo novca potrošila na podršku privredi – kaže Jovanović, dodajući da u to spadaju ulaganja u infrastrukturu.
Ekonomista WIIW podvlači da je tokom pandemije Srbija uspela da privuče značajne investicije iz inostranstva. Što se 2022. tiče, Jovanović kaže da se stanje nešto promenilo.
– Industrijska proizvodnja je u januaru u poređenju sa prošlom godinom pala za tri odsto, a razlog je energetska kriza, ali i problem u lancu snabdevanja automobilske industrije – objasnio je on.
Ukrajinska kriza će, ističe, povećati probleme, a posebno zavisnost od Rusije je značajno veći problem za Srbiju nego za neku drugu zemlju Evrope. Jovanović je najavio da će WIIW zbog toga smanjiti svoju prognozu za Srbiju.
– Brojevi još nisu fiksni, i biće objavljeni za tri nedelje, ali polazim od toga da će prognoza rasta za ovu godinu biti smanjena sa pet na 3 ili 3,5 odsto – objasnio je on.
Kada je reč o inflaciji, ona je u februaru u Srbiji bila 8,8 odsto, nešto viša nego u EU, a za celu godinu Jovanović prognozira da će biti na 9 do 10 odsto. On ukazuje da ta inflacija nije zabrinjavajuća za Srbiju.
Jovanović je podsetio da je prošle godine vlada u više navrata povećala plate u administraciji, a ove godine je ponovo podigla minimalnu platu. Navodi da rast realnih zarada trenutno iznosi dva do tri odsto. Jovanović ne očekuje spiralu “plata-cena”, jer je inflacija podstaknuta ponudom, te na njen rast utiču rastiće cene energenata i namirnica.
Srpska vlada, prema njegovim rečima, trebalo bi da nastavi da pokušava da diže plate kako bi povećala kupovnu moć. Jovanović kaže da je stopa nezaposlenosti u Srbiji 11 odsto, i da zemlja još nema problem sa radnom snagom, ali joj preti opasnost kao u Češkoj ili Mađarskoj, da do toga dođe zbog niskog nataliteta i emigracije građana.
Istovremeno, on ukazuje da je snaga srpske privrede visoki udeo studenata na fakultetima prirodnih nauka, tehnologije, matematike, koji je na 27 odsto.
🇷🇺☦️🇷🇸
🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺🇷🇺