Ponoš, koji pregovara u ime Srbije sa Hrvatskom o razgraničenju na Dunavu, rekao je da Srbija ima interes da eventualno razmeni deo teritorije.
"Na primer, sela Jamena i Moravić su povezana putem, pa ako se vozite jednom stranom, vi se vozite kroz Hrvatsku, a drugom se vozite kroz Srbiju. Put povezuje dva srpska sela i verujem da će hrvatska strana, kada za to dođe vreme, imati razumevanja da to razmenimo", rekao je Ponoš za B92.
On je naveo da je vrlo značajno da u praksi različite pozicije ne otežavaju funkcionisanje lokalnog stanovništva, navodeći da deca iz nekih srpskih sela idu u školu prolazeći kroz Hrvatsku.
"Bez obzira kakvo će biti konačno rešenje, ni srpska ni hrvatska strana ne dovode u pitanje privatno vlasništvo, tako da će ljudi moći da obrađuju svoja imanja sa druge strane granice", rekao je Ponoš.
On je dodao da je nedavni prvi susret međudržavnih komisija Srbije i Hrvatske održan u Zagrebu, posle sedmogodišnje pauze, protekao u toleratnom raspoloženju, uz međusobno uvažavanje, kao i da je dogovoreno šta dalje da se radi.
Srbija smatra da granica ide tokom Dunava, a Hrvatska se poziva na katastarske knjige, što znači da bi granica trebalo da uđe "sa ove strane Dunava", u Srbiju.
Prema njegovim rečima, osim katastra, za koji se zalaže Hrvatske, postoje i drugi argumenti kao što je zakon o ustanovljenju AP Vojvodine iz 1945. godine, u kojem se govori da su granice između Vojvodine i Hrvatske idu sredinom plovnog toka Dunava.
Srpski i hrvatski pregovarači treba da reše problem koji je pre 50-ak godina stvorila priroda, kada je Dunav promenio tok, pomerajući ga prema zapadu i ostavljajući oko 7.000 hektara na srpskoj strani.
