Vesti
Srpska delegacija ispred Anzak memorijala u Sidneju

Australija je u prošli utorak obeležila još jedan Dan Anzaka, državni praznik posvećen svim vojnicima koji su pali u ratovima ili učestvovali u oružanim sukobima i mirovnim operacijama od 1915. godine, pa do današnjih dana.

U komemorativnim svečanostima i tradicionalnim marševima, pored australijskih vojnih trupa i veterana, učestvovali su borci i potomci savezničkih armija, među kojima su kao i svake godine bili i mnogobrojni Srbi.

Organizovane srpske delegacije marširale su uz rame australijskim niz centralne ulice Sidneja, Melburna i Adelajda, tri grada u kojima decenijama unazad veterani i potomci boraca iz naše zajednice ponosno čine neraskidivi deo svečanih manifestacija za Dan Anzaka.

Na desetine hiljada ljudi okupilo se u Sidneju, Melburnu, Adelajdu, Brizbejnu, Kanberi, Pertu, Darvinu i mnogim manjim gradovima, kako bi se setili svih onih koji su dali živote u dva svetska rata i drugim sukobima širom sveta.

Tradicionalno, najmasovniji skup održan je u Sidneju, gde se duga povorka sa nacionalnim i vojnim zastavama kretala trasom od trga Martin Plejs, pa sve do Ulice Liverpul i Anzak memorijala u Hajd parku.

Brojna srpska delegacija stigla je organizovano iz Srpskog centra u Bonirigu, a na čelu kolone, odmah iza mladića i devojaka u narodnim nošnjama, koji su nosili zastave Srbije i Australije, koračali su ostali, s velikim natpisom “Srpski vojnici i četnici – 1914-1918 i 1941-1945, Solun, Bliski istok, Ravna Gora, Pranjani”.

Veliki broj potomaka srpskih boraca učestvovao je i na maršu u Melburnu, koji je takođe okupio na desetine hiljada učesnika i građana koji su došli da ih pozdrave.

I u Adelajdu su Srbi marširali uz rame sa ostalim saveznicima, pozdravljeni aplauzima okupljenih. U ovom gradu srpska delegacija najduže učestvuje u paradama za Dan Anzaka, a ta tradicija datira još od 1950. godine, zahvaljujući majoru Mihailu Kekoviću, koji je organizovao prvu delegaciju.

Među učesnicima marša i ove godine bio je značajan broj mladih ljudi, koji su ponosno marširali u znak sećanja na svoje pretke i još jednom pokazali da ovu divnu tradiciju ima ko da nasledi i nastavi u srpskoj zajednici.

Sećanje na one koji su se borili za našu slobodu nastaviće zauvek da živi.

U ČAST PREDAKA: Đorđe Manojlović sa šajkačom prati marš srpske delegacije u Sidneju
Predstavnici Srpskih četnika i australijski vojnik posle službe u Blektaunu
Venci na spomeniku đeneralu Draži Mihailoviću u Karum Daunsu
Srpska delegacija na maršu u Adelajdu
Umetnica Su Norman je Danu Anzaka posvetila crtež u pesku
Delegacija iz Melburna

Sofija Urukalo na čelu kolone

Kao i prethodnih godina, na čelu srpske delegacije u Sidneju bila je najstarija među učesnicima iz naše zajednice.

Ravnogorka iz Drugog svetskog rata, pripadnica Dinarske divizije vojvode Momčila Đujića, stotinujednogodišnja Sofija Urukalo ponosno je predvodila srpske veterane i potomke na Dana Anzaka. I ovaj put, baka Sofija je pozdravljena najburnijim aplauzom okupljenih, koji su pratili marš savezničkih zemalja na 25. april.

Polaganje venaca

U jutarnjim satima na Dan Anzaka, srpske delegacije su najpre položile vence na spomenike u nacionalnim kućama – u Centru u sidnejskom Bonirigu, zatim u Nacionalnom centru “Draža Mihailović” u Karum Daunsu u Melburnu i u Srpskom centru “Sveti Sava” u Vudvil Parku u Adelajdu.

Takođe, srpska delegacija učestvovala je i u zvaničnoj ceremoniji RSL Blektaun u Sidneju, gde su članovi Udruženja četnika tradicionalno položili vence na spomenik Anzaka u ovom sidnejskom predgrađu.

Umetnost u pesku

Umetnica iz Adelajda Su Norman privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama, gde je na Dan Anzaka objavila fotografiju velikog crteža u pesku, na kojem se vidi vojnik na mrtvoj straži pored groba palog saborca.

Normanova je dobila mnogobrojne pohvale za njen unikatni rad, a podsećanja radi, na istom mestu je prošle godine naslikala profil kraljice Elizabete Druge, odajući time poslednju poštu preminulom monarhu.

1 COMMENT

  1. A KOJI SU IM BILI PRECI PRE NJIH? ILI SAMI BIRAJU KOJE PREKE HOĆE. IMAJU PRAVO DA BIRAJU KOJE GOD HOĆE, TO JE PRAVA DEMOKRATIJA. DA LI BI TREBALI DA ANALIZIRAJU PREKE OD NEANDERTALACA? MOŽDA SU NEKI RANIJI POGODNIJI ILI BOLJI, MISLIM PAMETNIJI OD OVIH KOJE PRIZNAJU. KO SHVATA SHVATIĆE ŠTA JE REČENO A KO NE SHVATA ŽELIM IM LEP ŽIVOT I DA SE NE TRUDE DA SHVATE.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here