“Ruski rulet” premijera Bugarske

EPA/Pavel Golovkin

U Bugarskoj će se 4. aprila 2021. godine održati redovni parlamentarni izbori, na kojima će se izabrati 240 poslanika Nacionalne skupštine.

Parlament Bugarske 2016. doneo je zakon o obaveznom učešću na izborima, kako bi povećali legitimitet zastupnika u zemlji. Kazna predviđena za glasače koji zanemare obavezu glasanja je brisanje s biračkog spiska. Ipak, izbrisani glasači imaju mogućnost da se ponovo upišu na birački spisak.

Bugarska ima brojnu dijasporu, koja tradicionalno ne izlazi na izbore, a zbog pandemije Covid-19 biće otežani izbori i za glasače, koji žive u Bugarskoj. Dijaspora broji 2-2,5 miliona građana, jer ne postoje precizne evidencije. U Turskoj živi oko 700.000 bugarskih Turaka, koji su doživeli golgotu 1980-tih godina prošlog veka. U Grčkoj 300.000, navodi u analizi Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

Između obaveza prema NATO-u i ljubavi prema Rusiji

Bugarska je država sa brojnim problemima, građani u toj najnerazvijenoj državi EU žive na ivici siromaštva. Ova zemlja pokušava da pronađe ravnotežu između obaveza prema NATO-u i tradicionalnih emocija i simpatija prema Rusiji. Kao članica NATO, Bugarska je odgovorna za 354 kilometara dugu istočnu granicu NATO-a.

Granica na Crnom moru udaljena je manje od 500 kilometara od Krima i direktno se naslanja na oblast koju kontroliše ruska crnomorska flota, kao i ruske vazdušne snage. Obaveza Bugarske jeste da kontroliše ruske vojne aktivnosti na Crnom moru.

Emocije prema Rusiji duboko su ukorenjene u bugarskom društvu. Istorijske i kulturne veze sa Rusijom i naklonjenost toj zemlji u koliziji su sa strahom, koji se širi po medijima, da bi Bugarska lako mogla da bude uvučena u vojne obračune na Crnom moru. Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavljivao je, da su Rusija i Bugarska u istoriji uvijek bile bliske i da će Rusija razvijati veze sa Bugarskom na svim kolosecima.

“Ruski rulet” Bojka Borisova

Bugarska je zbog svoje geopolitičke pozicije, ali i zbog duhovne i kulturološke bliskosti i povezanosti sa Rusijom bila “pozvana”, da kao posrednik ublaži trenutni spor između Rusije i Zapada. Većina Bugara podržava ovakvu ulogu države. Međutim, većina političara zna, da je potpuno nerealno da se mala Bugarska, koja je na ivici siromaštva sada odjednom pozicionira kao veliki miritelj na međunarodnoj sceni.

Premijer Bojko Borisov igra igru sa Rusima, a Rusija ima interes da ima svoje ljude u institucijama EU i NATO. Njegov mentalni sklop je KGB-ovski. Rusi imaju pod kontrolom bezbednosno-obaveštajni i odbrambeni sistem Bugarske. Analitičari smatraju da to realno može ugroziti bezbednost NATO-a i zbog toga Bugarsku nazivaju “trojanskim konjem” Rusije.

Analitičari smatraju, da će EU i SAD pronaći političku opciju koja će predstavljati budućnost Bugarske, ako ne prestanu orkestrirani napadi na Severnu Makedoniju. Napad Borisova na Severnu Makedoniju je samoubilački potez, koji će prvo koštati njega, a zatim i Bugarsku, jer SAD neće dopustiti ucene Bugarske prema bilo kome, a posebno prema Severnoj Makedonije, koja je upravo uz pomoć SAD postala 30. članica NATO-a,zaključuje IFIMES u svojoj analizi.