Youtube/9 News Australia
Centrelink

Novo istraživanje Nacionalne australijske banke (NAB) pokazuje da skoro svaki Australijanac smanjuje svoje troškove, bilo da se radi o zabavi ili čak osnovnim životnim stvarima kao što je hrana, kada su u pitanju oni koji imaju mala primanja.

Najnoviji indeks potrošačkog stresa NAB, koji pokriva poslednjih nekoliko meseci 2023, sada je na najvišem nivou od marta 2020.

Direktor NAB-a za bihejvioralnu ekonomiju, Din Pirson, koji je napravio ovaj indeks, kaže da je više od polovine svih ispitanika u anketi reklo da su prestali ili smanjili odlaske u restorane, mnogi ne odlaze više u bioskop, a neki više ne voze automobile kao ranije kako bi uštedeli na benzinu.

– Na pitanje koliko uštede, odgovaraju oko 300 dolara mesečno, što je na godinu dana 3.600 dolara – objasnio je Pirson.

Pri tome su i druge cene, a ne samo životne namirnice otišle gore: od zakupnina, preko struje i goriva.

Pored toga, izveštaj NAB-a pokazuje da je sada više Australijanaca zabrinuto da će u nekom trenutku ove godine izgubiti posao.

Da li je to razlog zašto je premijer Entoni Albaneze odjednom rešio da pruži dodatnu pomoć građanima kroz smanjenje poreza na dohodak, kako bi se smanjio pritisak troškova života koji trpe Australijanci?

Postoje mišljenja da je jedan od neposrednih razloga to što želi da se pobrine da laburisti pobede na predstojećim vanrednim izborima za sedište Dankli u okolini Melburna, 2. marta.

S druge strane, troškovi života ne bi trebalo da budu bitni za ove izbore, a ni za ostale građane, osim ako nisu zaista značajni, ocenio je Piter Martin, gostujući saradnik na Kroford školi za javnu politiku Australijskog nacionalnog univerziteta.

Prema njegovom mišljenju, izjava blagajnika Džima Čalmersa, koji je ukazivao da su u junskom i septembarskom kvartalu 2023. realne zarade porasle prvi put u godinama, nije adekvatna.

Međutim, bez obzira da li je indeks zarada, koji sastavlja Australijski biro za statistiku (ABS) počeo da raste brže od indeksa potrošačkih cena, on ne daje sliku o tome šta se dešava sa kupovnom moći građana.

Naime, još kasnih devedesetih indeks potrošačkih cena je zapravo odražavao troškove života. To je uključivalo sve velike troškove domaćinstva, uključujući i otplatu kamata na hipoteku, koja je u to vreme iznosila u proseku pet dolara od svakih 100 dolara koje utroši svaki zaposleni.

Zatim je u septembru 1998. godine, kao odgovor na Banke državnih rezervi (RBA) i Trezora, Biro promenio način na koji je izračunao indeks, isključujući hipoteku i druge kamate, u odluci za koju je priznao da bi indeks pogoršao u merenju troškova života.

Prema oceni Martina, indeks potrošačkih cena radi prilično dobar posao merenja promena u troškovima života u vreme kada se stope na hipoteke ne menjaju mnogo, ali zato u situacijama kada padaju, precenjuje životne troškove.

I dok je indeks potrošačkih cena porastao za 5,4 odsto za 12 meseci do septembra 2023, indeks troškova života za domaćinstva, na čijem čelu su zaposleni, porastao je za devet odsto. Pri tome su plate porasle za svega četiri odsto. Za ova domaćinstva, cena hrane je porasla za 4,8 odsto u tom periodu, cena struje 14,5 odsto, a cena kamata na hipoteku 68 odsto.

– Upravo povećanje hipotekarnih stopa je ono što je učinilo da skok ostalih cena bude toliko bolan – zaključuje Martin.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica koju je istakao Bil Mičel sa Univerziteta u Njukaslu, da kupovna moć plata pada već deset uzastopnih kvartala.

Polovina živi lošije

Institut u Melburnu svakog meseca pita Australijance da li su se njihove porodične finansije pogoršale u odnosu na prethodnu godinu. Obično oko jedne trećine ispitanih kaže da jeste. Međutim, već više od godinu dana oko 50 odsto anketiranih kaže da su im se finansije pogoršale, što je vrhunac koji nije viđen još od globalne finansijske krize 2008. i koji sada već dugo traje.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here