Prema istraživanjima, oko četiri odsto stanovnika ima problema sa polenskom alergijom, što znači da u Beogradu polen muči oko 70.000 stanovnika.
Kada se primete simptomi alergije, treba konsultovati lekara radi tačne dijagnoze kako bi se utvrdilo na šta telo reaguje.
|
Prema mišljenju alergologa, prvi simptomi kada roditelji treba da posumnjaju da je možda reč o alergijskoj kijavici jeste kada dete počne da kija u naletima čim izađe napolje, ima zapušen nos, a znak mogu da budu i suzne i crvene oči.
Stručnjaci tvrde da se alergijske kijavice pojavljuju najčešće pre 20. godine života, a da se sklonost ka alergijama nasleđuje. Najčešći lekovi koji se uzimaju kako bi se alergija sprečila, jesu antihistaminici, nazalni kortikosteroidi, antileukotrieni, a savetuje se i imunoterapija.
|
Simptomi alergije mogu da variraju u zavisnosti od koncentracije polena u vazduhu – ako je ona mala alergija ne mora da se pojavi, dok je ona izvesna ako je velika količina polena u vazduhu koji udišemo.
Svima koji u proleće imaju nevolje stiže olakšanje posle kiše kada se polen staloži, a najugroženiji su kada ga vetar raznosi.
Prisutnost polena u vazduhu najveća je ujutru dok se ona tokom dana, s rastom temperature i jačim sunčevim zracima, smanjuje.
Ukoliko se ne povede računa, alergije mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pre svega sa disajnim organima, a česta je i pojava astme koja je, prema procenama stručnjaka, prisutna kod oko 40 odsto onih koji imaju alergije.
Prema rečima direktora Zavoda za kožne i venerične bolesti dr Aleksandra Adamovića, sezona alergija počinje u martu i završava se u septembru, kada se vodi "bitka" protiv korovske biljke ambrozije.
On je istakao da ljudima najviše smeta cvetanje i muči ih polen sa breza, leski, topola, vrba i jasena i zato svi koji imaju alergijske probleme treba da izbegavaju parkove, livade i da ne izlaze u ranim jutarnjim satima ako je vetrovito, jer je vazduh tada suv.