Kada se na najvećem pretraživaču na Internetu, Guglu, upiše bilo koja reč, u prva tri odgovora će se sigurno pojaviti podatak sa Vikipedije, i to u deliću sekunde.
Zato se mladi pravnik Aco Brajković iz Beograda među prvima u Srbiji dosetio da se na virtuelnoj enciklopediji može i ponešto zaraditi. On je dva puta "pomogao prijatelju" u kvizu "Ko želi da postane milioner", dajući tačne odgovore na osnovu vikipedijskog znanja, a kako se nezvanično saznaje, ovim podacima se ispomažu i sastavljači pitanja za kvizove, kakvih u otadžbini ima sijaset.
Ni među studentima više nije tajna da pojedini ispiti, na primer, iz srpske istorije i književnosti, mogu da se spreme gotovo isključivo čitajući odrednice na domaćoj Vikipediji.
To su, inače, oblasti koje su uz biografije poznatih ličnosti i najbolje obrađene.
Urednici bez plateČetvoro ljudi, među kojima je i student ekonomije Mile Kiš, bez dinara naknade uređuju Viki-vesti, popularnu informativnu veb-stranicu koja se javlja na dvadesetak jezika. |
Međutim, u akademskom svetu se ne gleda rado na Vikipediju kao izvor podataka. Dok profesori u Americi, iz koje je cela stvar i krenula, i dalje ne prihvataju studentske eseje urađene na osnovu sveznadara sa mreže, u Srbiji, kako svedoči Filip Maljković, urednik srpskog izdanja Vikipedije, srednjoškolci, pa i osnovci sve češće prepisuju članke od "a" do "š" i neometano ih predstavljaju kao svoje.
– Vikipedija bi trebalo da bude samo polazna tačka u nekom istraživanju, kao i navedena literatura – napominje Maljković.
(Opširnije u štampanom izdanju "Vesti" za 28.10.)