Nekadašnji ozloglašeni logor za Informbirovce na Golom otoku čije se zapuštene zgrade i prateći objekti prostiru na 4.500 kvadratnih metara već godinama propada.
"Hteli bismo da osiguramo uslove da se na Golom otoku napravi memorijalno-turistički kompleks. Tamo postoje delovi koji su predviđeni za turizam. Međutim, nije poenta u tome da mi kao državno telo izmišljamo i predlažemo kako staviti u funkciju te objekte", rekao je direktor DUUDI-a Mladen Pejnović za zagrebački dnevnik.
On je objasnio da će i na Golom otoku i svugde drugde gde se nude državne nekretnine moći da se radi samo u skladu s prostornim planovima, te da će se nekretnine i prodavati i iznajmljivati.
Saborski Odbor za ljudska prava na predlog udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar" još pre pet godina je pokrenuo inicijativu da se donese poseban zakon o Spomen području Goli otok. Ministarstvo kulture saopštilo je početkom godine da nema novca za formiranje i održavanje takvog spomen područja, podseća Jutarnji list.
List navodi da se zapuštene zgrade bivšeg zatvora nalaze na jugozapadnoj obali Golog otoka. Zatvorski kompleks sastoji se od upravne zgrade izgrađene 1950. od kamenih blokova koje su ručno klesali zatvorenici.
Tu su ostaci zgrade za prijeme i otpuste, zgrada u kojoj su se nalazile karantin i bolnica, raportna zgrada, potom kompleks "žica" kako su zatvorenici nazivali skup građevina opasan žicom u kojima su bile barake za spavanje.
Prema podacima Udruženja bivših logoraša "Ante Zemljar" od 1949. do 1956. oko 16.000 ljudi osuđeno je na zatvorske kazne zbog navodne odanosti Staljinovom režimu, posle reozlucije Informbiroa. Njih oko 12.000 kazne je izdržalo na Golom otoku, a 400 ih nije preživelo.
Među 100 ponuđenih nekretnina je i bivša politička škola u Kumrovcu, rodnom mestu doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita u hrvatskom Zagorju, gde su se svojevremeno školovali budući partijski kadrovi.
