Za šljivu se obično kaže da “može da rodi i na kamenu”, ali ova narodna mudrost za ovu godinu ne važi, jer su u njoj vladale izuzetno nepovoljne vremenske prilike koje su “obrale” dobar deo roda ovog, ali i gotovo svih drugih vrsta voća.
Na području čitave Srbije, ovogodišnji rod šljive umanjen je za oko 30 odsto, dok je u čačanskom kraju gotovo prepolovljen, navode i stručnjaci i proizvođači.
Uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama koje su obeležile ovu sezoni, šljivici Mila Tice iz Prislonice, poznatog čačanskog voćara i proizvođača rakije, solidno su rodili. Ovaj vredni voćar, koji šljivu gaji na približno pet hektara, celokupan njen rod će preraditi u rakiju, pa zbog toga i ne mari za otkupne cene ovog voća.
“Ovogodišnji rod šljive je lošiji zbog nepovoljnih vremenskih prilika. U zasadima koji su rodili i gde su agrotehničke i zaštitne mere obavljene kako treba, može se reći da je šljiva umereno i kvalitetno rodila. Takvi su i moji šljivici u Prislonici i Prijevoru. Imao sam sreće što nas nije zakačio grad. Rod jeste gotovo prepolovljen, ali su plodovi kvalitetni, dosta krupni i puni šećera, pa ću od njih ispeći odličnu rakiju. Nije dobro ni kad šljiva prerodi, jer ostaje jako sitna i smežurana, tako da u ovim okolnostima smatram da ću biti na velikom dobitku, jer je za dobru rakiju izuzetno važna kvalitetna sirovina. Upravo zbog toga moje prepečenice i imaju vrhunski kvalitet, a to potvrđuju i brojna priznanja i nagrade koje sam godinama unazad dobijao na raznim smotrama rakija i sajamskim manifestacijama”, rekao je za “Čačanski glas” uzorni prislonički domaćin, inače veliki zaljubljenik u voćarstvo i proizvodnju voćnih rakija, koji polako privodi kraju kupljenje šljive.
Iako je ranijih godina imao daleko berićetniju berbu, od tri, četiri, pa čak i pet vagona šljive, ove godine je u kace smestio oko dva vagona ovog voća.
Mile Tica proizvodi pet vrsta rakije – dunjevaču, viljamovku, kajsijevaču, jabukovaču i šljivovicu, a neophodno voće za preradu obezbeđuje iz sopstvenih voćnjaka.
Dominantno mesto u proizvodnji zauzima šljiva. Kako koja sorta šljive stasava, a ima ih oko 25, kupi ih i stavlja u kace, kako bi ih pripremio za rakiju. Pre šest godina je registrovao proizvodnju, što mu je omogućilo da svoju “Sokolovu suzu”, koja ima izuzetan kvalitet, plasira pretežno na tržištu Australije, što mu donosi dobru zaradu.
Dobri poznavaoci prilika procenjuju da je rod šljive u čačanskom kraju ove godine prepolovljen, dok je na nivou cele države u zavisnosti od lokaliteta umanjen za 30, pa čak i više procenata.
Direktor čačanskog Instituta za voćarstvo dr Darko Jevremović ističe da postoji više razloga zbog kojih je došlo do značajnog umanjenja roda gotovo svih vrsta voća, uključujući i šljivu, a to su, pre svega, pozni prolećni mrazevi i sneg upravo u periodu cvetanja.
Loše vremenske prilike su uslovile i lošiju oplodnju voća, što je rezultiralo opadanjem zametnutih plodova i time proredilo rod. Pored toga, bilo je i elementarnih nepogoda, olujnog vetra i grada, što je, takođe, nanelo velika oštećenja zasadima koji su imali dobar rod.
Dr Jevremović, takođe, dodaje da se prinosi razlikuju od slučaja do slučaja. U voćnjacima koji nisu pretrpeli nikakva oštećenja, oni su rekordni, dok ima i takvih zasada šljive gde nije ostao ni jedan jedini plod.
