Odbor SPKD Prosvjeta u Austriji organizovao je tribinu povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu pod nazivom Pamćenje i zaborav, na kojoj je ocenjeno da postoji pokušaj revizije istorije, kao i da je Veliki rat, iako je pao u zaborav, važan događaj u prošlom veku koji je bio uzrok za mnogo toga što se kasnije desilo.
Predsednik Prosvjete u Austriji Srđan Mijalković je objasnio da je ideja ove tribine bila da austrijski i srpski autori dobiju priliku da govore o jednom događaju koji nas i razdvaja i povezuje. On je ukazao da je ovo prvi put da srpski i austrijski autori razgovaraju u Beču o ovoj temi.
Gordana Ilić-Marković, profesorka slavistike na bečkom Univerzitetu i autorka knjige "Dnevnik Velikog rata", koja je izašla na nemačkom i prevedena na srpski jezik, naglasila je da je Veliki rat tema koja je važnija od Drugog svetskog rata.
Tako je ukazala da je, na primer, srpskohrvatski jezik uveden u Srbiji okupacijom naše zemlje 1915. godine.
Prvi svetski rat, prema njenim rečima, skoro je dospeo u zaborav, i malo je knjiga srpskih autora prevedeno na nemački jezik.
Akademik Ljubodrag Dimić, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, koji je predstavio knjigu "Srbija u Velikom ratu", istakao je da je najbolje istorija sačuvana u literaturi. On je kazao da se već jedan vek među istoričarima vodi kontroverzna diskusija o uzrocima Prvog svetskog rata, postavljajući pitanje da li uzrok treba tražiti u pucnjima Gavrila Principa, ili je taj atentat bio zgodno izabran povod za započinjanje dugo pripremanog rata.
Dimić je naglasio da nema saglasnosti u odgovoru ko su vinovnici rata, dodajući da revizija istorije nesumnjivo ima svoju političku pozadinu.
Događaji, kako je podvukao, dobijaju smisao ako se posmatraju u procesu, i zato je, u svojoj knjizi priču o Prvom svetskom ratu pratio od Berlinskog procesa.
Dobitnik "Ninove" nagrade, pisac Aleksandar Gatalica, autor knjige "Veliki rat", ukazao je da građani pred početak Prvog svetskog rata nisu znali šta ih očekuje, iako istoričari tvrde da je sve bilo predodređeno za rat.
Posle Balkanskih ratova građani su očekivali bolja vremena, da će Srbija biti regionalni faktor i nisu očekivali još jedan rat.
Austrijski književnik i publicista Rihard Šubert, koji je napisao knjigu "Petak u Sarajevu", ukazao je na revizionističke tendencije na stotu godišnjicu početka Velikog rata.
On je rekao da napredak u shvatanju istorije može biti postignut jedino većim oslobađanjem od ideologije
|
Promena imena
Robertovi preci iz Vukovara |
