Otrovi u ishrani

0

 

Bez svake sumnje, poslednjoj kategoriji pripada 80 odsto proizvoda za ishranu. A kada su u pitanju medikamenti koje izvoze Severna Amerika i zemlje zapadne Evrope u zemlje istočne Evrope, zemlje u razvoju, kao i mnoge zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike taj procenat je – 90 odsto.

Nedavno su časopisi “Vils Nuvel” (Francuska), i “Džemahitli” (Engleska) u potpunoj saglasnosti sa stavom OUN za hranu i kontrolu životnih namirnica obelodanili da neke zapadne firme proširuju proizvodnju i izvoz u “neke zemlje – kancerogenih proizvoda.

Proizvodnja takvih proizvoda ubrzanim tempom razvija se u preduzećima tih firmi na Bahamima, Kipru, Filipinima, Malti, Puertoriku, Senegalu, Izraelu, Australiji i Manili, ali takodje i u Holandiji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Tako su SOLE i margarini proizvedeni u Holandiji i Nemačkoj a distribuirani u zemlje u razvoju i istočnu Evropu konzervisani emulgatorom koji izaziva rak, a označeni na pakovanju simbolom E-330.

Ti proizvodi su inače zabranjeni za distribuciju i realizaciju prodaje u zemljama članicama organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.

 

 

SPISAK EMULGATORA OPASNIH PO ZDRAVLJE: 

(koji se koriste za konzerviranje i ulepšavanje izgleda

i ukusa prehrambenih proizvoda)

 

 

OPASNI:
E 102, E 110, E 120, E 124, E 127

 

IZAZIVAČI RAKA:
E 216, E 217, E 131, E 142, E 210, E 211, E 212, E 213, E 215

 

ZABRANJENI:
E 103, E 105, E 111, E 121, E 125, E 126, E 130

 

SUMNJIV:
E 104, E 122, E 241, E 141, E 171, E 173, E 180

 

POREMEĆAJ CREVA:
E 221, E 222, E 223, E 224, E 407

 

ŠTETAN ZA KOŽU:
E 226, E 231, E 232

 

VEOMA OPASAN
E 123

 

POREMEĆAJ PRITISKA:
E 250, E 251

 

IZAZIVA OSIP:
E 311, E 312

 

HOLESTEROL:
E 320

 

POREMEĆAJ ŽELUCA:
E 322, E 339, E 340, E 341, E 450, E 461, E 462, E 463, E 465, E 466
 

 

Uticaj ishrane na ljudsko ponašanje

Porast agresivnosti kod mladih ljudi uglavnom se povezuje sa psihološkim i sociološkim faktorima – popustljivost, zlostavljanje u porodici, kapitalizam, droga i televizija. Međutim, sve veći broj naučnika je ubedjen da razlog tog problema ne treba tražiti samo u društvu ili moralu, već i u pogrešnoj ishrani modernog čoveka

 

 

Naime, mladi se hrane uglavnom samo hranom zvanom “smeće” (junk food): hamburgerima, prženim krompirićima, konzervama i industrijskim slatkišima, što sve obilno zalivaju "Koka Kolom" i sličnim gaziranim bezalkoholnim bućkurišima.

 

Kalifornijski kriminolog, Stiven Šenteler, obavio je u roku od 10 godina više od 800 istraživanja po američkim zatvorima i popravnim domovima. On je drastično menjao ishranu zatvorenika i domaca: umesto gaziranih, sintetičkih pića uveo je voćne sokove, smanjio je procenat šećera, povećao procenat vitamina B i minerala, kao što su magnezijum, aluminijum i merkurijum.

 

Rezultati njegovog eksperimenta su bili do te mere ubedljivi da su jednom ubici na sudu u San Francisku priznali smanjenu uračunljivost zbog preteranog uživanja “junk food” ishrane.

 

Ovu hipotezu zagovaraju i drugi ugledni naučnici: Čarls Patrik Iving, sa državnog univerziteta u Njujorku, jedan od najeminentnijih američkih psihologa, smatra da se “ne može osporiti da su za nasilje medju mladima krivi i faktori nasilje u porodici, droga i siromaštvo. Medjutim, ishrana je verovatno najvažniji uzrok”.

 

Po mišljenju Pitera Mensfilda, veštačka hrana koja se zasniva na šećeru, hemijskim bojama i aditivima utiče na minimum deset odsto mladog britanskog stanovništva.

 

Na drugoj strani Pacifika, japanski naučnik Nisamara Šinija, došao je, kroz višegodišnja istraživanja, do još poraznijih saznanja, koja je objavio u bestseleru pod nazivom “41 godina života”.

 

Prema njegovim tvrdnjama, toliki, prosečni vek, garantuje potrošnja hrane zvana “smeće” i odgovarajućih hemijsko-sintetičkih napitaka.

 

Samo 20 odsto potrošača instant hrane ima šansu da preživi kritičnu granicu proseka i poživi još desetak godina.

 

Napuštanje tradicionalne japanske ishrane – ribe, školjke, rakovi, sveže povrće i dosta pirinča – izazvalo je drastičan porast rane smrtnosti od srčanih i kancerogenih oboljenja.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here