Đ. Janković
Slavna istorija: Gimnazija "Vuk Karadžić"

Umesto da veliki jubilej proslavi svečanom akademijom, brojnim zvanicama i bogatim programom svojih učenika, loznička Gimnazija ‘Vuk Karadžić’ vek i po postojanja obeležila je skromno. Na svoj 150. rođendan pozvali su medije, bilo je i slavljeničke torte, a pogodilo se i da je produženi jesenji raspust, pa je u školi koja ima 700 učenika na Mitrovdan bilo baš tiho.

Darko Nestorović, direktor škole, kaže da je moralo tako zbog epidemijske situacije, ali čim budu odgovarajući uslovi, škola će 150. rođendan obeležiti na pravi način, onako kako i dolikuje ustanovi koja vek i po školuje mlade i koja je iznedrila na stotine doktora nauka danas rasutih na sve strane sveta.

– Učenici naše škole svake godine, pa i u ovim uslovima pandemije, postižu zavidne rezultate osvajajući prve, druge i treće državne nagrade na takmičenjima iz svih predmeta. Rade sve školske sekcije, a zaposleni se maksimalno trude da nastavni program realizuju i u otežanim uslovima kakve je stvorio kovid. Imamo 700 učenika i 81 zaposlenog, a u našoj školi se obrazuju tri smera – prirodno-matematički, društveno-jezički i IT smer za učenike s posebnim sposobnostima za računarstvo i matematiku. Ove školske godine maturiraće prva generacija IT smera – kaže Nestorović sa željom da škola “nastavi da čuva lik i delo Vuka Karadžića i niže uspehe i u narednim godinama”.

Pošto je vreme epidemije, on je na sajtu škole svima čestitao jubilej. Kako je napisao: ‘Budimo ponosni i odgovorni, svi zajedno nastavljajući tradiciju dugu 150 godina radno i dostojanstveno, na način na koji naša Gimnazija to zaslužuje! Negujmo istinske vrednosti, nižimo uspehe, promovišući našu školu na najbolji način, kao i do sada! Pred nama je obaveza da se odužimo liku i delu velikana čije ime ova institucija nosi. To je pravi način da iskažemo poštovanje i zahvalnost i svima onima koji su uz katedru svoje znanje, ideje, kulturu ponašanja, energiju i entuzijazam odvajkada prinosili na dar svojim učenicima, svom zavičaju i svojoj kulturi.”

Na sajtu je postavljena prezentacija o jubileju škole kao i 51. broj “Vukovog glasnika”, lista sadašnjih i bivših gimnazijalaca i profesora škole koji se tamo može “prelistati”.

Istorija kaže da je odlukom Narodne skupštine Kneževine Srbije iz 1870. godine o potrebi izdataka za gimnazijsku realku u Loznici započeta priča o obrazovanju i prosvećivanju u Podrinju, a škola je svečano otvorena 30. avgusta 1871. kao Niža realna gimnazija u koju se upisalo 27 učenika u prvi razred. Do 1948. nosi naziv Državna realna gimnazija, a od 1. januara 1948. Gimnazija “Vuk Karadžić”. Inače, za vek postojanja odlikovana je Ordenom zasluga za narod, 1997. dobila je Vukovu nagradu, a 2001. godine i povelju tadašnje Skupštine opštine Loznice.

Čim prođe korona i bude se moglo, loznička Gimnazija “Vuk Karadžić” obeležiće jubilej na pravi način, a planirano je i izdavanje monografije škole za period 1871-2021, da ostane zapisano šta je učinila i koliko je značila Loznici, ali i mnogo šire, tokom prvih 150 leta.

Prihvatilište, logor, kasarna…

Rad Gimnazije omela su dva svetska rata. Kako piše u tekstu “Vukovog glasnika” posvećenom jubileju, na samom početku Velikog rata, Loznica i njen kraj pali su okupirani, a samo tri i po meseca posle oslobođenja Gimnazija je počela s radom. Škola se oporavljala narednih decenija i taman kad su se stekli uslovi da dobije status potpune realne gimnazije, stigao je Drugi svetski rat. Gimnazija posle aprilskog sloma, postaje prihvatilište za zarobljene jugoslovenske oficire, koji će sa sobom poneti oko 500 knjiga iz nastavničke knjižnice da bi u logoru imali šta da čitaju. Onda je okupator školsku zgradu koristio za vojne potrebe, pretvorena je u logor za zarobljene nemačke vojnike u septembru 1941, posle prvog oslobođenja Loznice, da bi je potom Nemci ponovo koristili kao kasarnu. Samo mesec dana posle oslobođenja Loznice, a sloboda je stigla 23. septembra 1944, obnovljen je rad lozničke Realne gimnazije. Škola je nastavila da raste i dočekala je vek i po trajanja.

Nova fiskulturna sala

– Grad je želeo da u godini jubileja gimnazija dobije novu fiskulturnu salu, ali će se to desiti naredne. Sala će biti urađena u produžetku stare školske zgrade po najnovijim standardima, tako da ćemo biti ustanova koja će imati sve neophodne uslove za rad – ukazuje direktor Darko Nestorović.