Austrija je ove nedelje dobila novu vladu, pa tako i novu ministarku spoljnih poslova Beate Majl-Rajzinger, liderku stranke Neos, koja se već duže vreme izjašnjava protiv neutralnosti te zemlje, a njene prve izjave i imenovanja ukazuju na moguću promenu politike Beča s tim u vezi.
U prvom intervjuu datom austrijskom radiju „Oe1“ Majnl-Rajzinger je istakla da neutralnost ne štiti Austriju.
Rekla je da su za nju neutralnost, zajednička bezbednosna i odbrambena politika i obaveza pružanja pomoći na nivou EU od podjednakog značaja. Istovremeno, uverena je da Austrija ne bi trebalo da se meša u konflikte izvan Evrope.
Međutim, dodaje, da Austrija treba da se uključi u procese naoružavanja, sa ciljem jačanja autonomije, interoperabilnosti oružanih snaga Evrope, kao i zajedničku nabavku vojne opreme u EU.
– Ovo ni na koji način nije u suprotnosti sa neutralnošću – smatra nova ministarka.
“Potrebno odlučno delovanje protiv Rusije”
Majnl-Rajzinger je podržala odluke EU o naoružavanju, koje su donete na prošlom vanrednom Savetu Unije, ističući da je potrebno odlučno delovanje protiv Rusije na evropskom nivou.
Najavila je i odlučno pojačano delovanje Austrije protiv, kako kaže, špijunskog delovanja Rusije.
Nova šefica austrijske diplomatije imenovala je karijernog diplomatu Arada Benkea za svog šefa kabineta, koji je obavljao dužnost ambasadora Austrije u Kijevu, a pre toga bio je ambasador u Letoniji i Gruziji.
Inače, Benko je službovao i u Prištini, kao politički savetnik specijalnog izaslanika UN pri Unmiku.
Time je Majnl-Rajzinger, kako ocenjuje „Klajne cajtung“, uputila jasan politički signal, jer, dodaje list, nijedna druga stranka u Austriji ne podržava tako snažno i bezuslovno Ukrajinu kao Neos.
Ni reči o Zapadnom Balkanu
I tokom predizborne kampanje, dok su sve ostale stranke isticale snažnu privrženost neutralnosti, Majnl-Rajzinger je podvukla da, zbog rata u Ukrajini, postoji potreba za jačanje odbrane, i da je to moguće najbolje zajedno sa Evropom.
I pre toga Neos i njihova šefica bili su poznati kao kritičari neutralnosti, naravno ne tražeći javno odricanje od ustavne obaveze, ali zahtevajući razmišljanje o novoj bezbednosnoj politici zemlje.
Ona je posle rata u Ukrajini isticala da je Kijev defakto bio neutralan i da ga to nije zaštitilo od napada Rusije, kao i da je Finska bila neutralna i ipak odlučila da pristupi NATO, kao i da Švedska ne bi sledila taj korak da se osećala bezbednom kao neutralna zemlja.
“Mi smo neutralni, a i pored toga su naše institucije izložene ruskom sajber-napadu. Zastarelo razumevanje neutralnosti nam ne pomaže”, samo je jedna od brojnih izjava koje pokazuju jasan stav Neosa.
Još jasnija je bila u jednom intervjuu za „Klajne cajtung“ u kojem je rekla da u dogledno vreme „ništa u odbrani neće moći da se uradi bez NATO“, ali se založila za zajedničku evropsku odbrambenu politiku i snage.
Zanimljivo je i da je Majnl-Rajzinger, na osnovu predstavljanja programa nove Vlade, govorila pre svega o ratu u Ukrajini, ali i sukobima na Bliskom istoku, izostavivši Zapadni Balkan, koji je poslednjih godina uvek bio prioritet austrijske spoljne politike.
Da žene su to bez trunke savjesti.
Oce da prave veliku nemacku posto vole komandovanje drugima i rat zarad pljacke slabijih .Dokazano kroz istoriju