Nepismeni đaci čitaju samo na internetu

0

Biljana Grujičić

x Sve češće se priča o smanjenju časova srpskog jezika i književnosti u srednjim stručnim školama.
– Prisustvovala sam okruglom stolu Knjiga u školi gde su se predstavnici Društva za srpski jezik i književnost Srbije, kao i predstavnici Zavoda za unapređenje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, argumentovano usprotivili takvom predlogu. U našim srednjim stručnim školama učenici imaju samo dva časa srpskog jezika i književnosti što je manje od njihovih vršnjaka u Francuskoj ili Nemačkoj. I po sadašnjem programu od oko 2.000 časova godišnje u gimnazijama opšteg tipa iz škole nam izlaze funkcionalno nepismeni učenici.
x Zbog čega je to tako?
– Frapantni su podaci koliko naši učenici malo čitaju. Po jednom istraživanju samo devet odsto učenika je pročitalo "Dekameron", 15 odsto "Ilijadu", a svaki treći Miloša Crnjanskog i Ivu Andrića. Predlog o smanjenju časova nije prošao jer je protiv njega stručna i kritička javnost, ali, koliko ja znam, on nije ni stopiran.
x Lektira je ionako uglavnom data u odlomcima.
– Naši učenici nemaju strpljenja da čitaju ni odlomke jer su za njih i oni predugi. Čitaju se s interneta prepričani odlomci, udžbenik se ne koristi i zbog toga se kod njih ne neguje lepota izražavanja, ne unapređuje jezička kultura, ne razvija kritičko mišljenje, ne oblikuje dobar ukus, lični stav, učestvovanje u dijalogu, poštovanje sagovornika i bogaćenje leksičkog fonda. Ako sve prepustimo entuzijazmu prosvetnih radnika, onda možemo doći do pitanja šta će biti sa jezičkim, kulturnim i nacionalnim identitetom. Dva časa nedeljno nisu dovoljna da profesor kaže sve što bi trebalo.
x Kakva je situacija sa ćirilicom?
– Ona je deo našeg nacionalnog identiteta i kao srpski jezik i književnost ne može i ne sme biti na margini, ali ja se ne bih opredeljivala između ćirilice i latinice jer oba pisma su nam potrebna. Latinica nam je potrebna zbog savlađivanja drugih jezika. Međutim, sve više naših reči se amerikanizuje, kao što se ne sme dozvoliti da nam se knjige prodaju uz prašak za veš. Razvijanje takve masovne kulture nam nije potrebno.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here