Ratni ciljevi bošnjačke politike nisu potpuno nestali i oživljavaju ponajviše među ljudima koji bi trebalo da se bave molitvom, ali i među političkim strankama sa radikalnim stavovima, ocena je političkih stranaka sa hrvatskim predznakom i nevladinog sektora koji su reagovali na izjavu mostarskog muftije Seida Smajkića koji je rekao "da se ne sme dozvoliti da Hrvati zauzmu Mostar, jer bi tada pala cela Hercegovina".
Mostarski muftija Smajkić kazao je, između ostalog, "da ima osećaj da se Mostar i Hercegovina vraćaju u ratnu 1993. i da Herceg-Bosna čuči u svakom hrvatskom političaru, ali oni tu želju još uvijaju u diplomatske celofane i čekaju". Nedavnu Čovićevu poruku da će Hrvati iduću godinu dočekati u hrvatskoj federalnoj jedinici, u hrvatskoj prestonici Mostaru, Smajkić tumači kao poziv na reinkarnaciju Herceg-Bosne.
On je optužio Hrvate da žele da pokažu da je Statut Mostara neprimenjiv i iracionalan i da tako hoće da dokažu da Bošnjaci i Hrvati ne mogu da žive zajedno u Mostaru. Ovakav istup muftije Smajkića izazvao je žestoku reakciju hrvatskih lidera u BiH.
Predsednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je da bi bio srećan kada bi Bošnjaci shvatili da je BiH po meri tri naroda spas za sve koji žive u ovoj zemlji: "I neki grad u BiH mora imati hrvatsku većinu. Ne znam zašto nekome smeta Mostar kada u Sarajevu danas ima više od 94 odsto Bošnjaka", rekao je Čović odbijajući da pomene ime ovog verskog velikodostojnika, ali je podsetio i da u Travniku živi više od 85 odsto Bošnjaka, dodajući da su svi ti gradovi bili u istoj poziciji kao i Mostar.
Predsjednik HKDU Ivan Musa kazao je da mu nisu jasni istupi verskih lidera, kao ni činjenica da oni pričaju o političkim pitanjima i uređenju BiH: "U Dejtonu nisu potpisivali mirovni sporazum verski lideri i mislim da oni, ma iz kog naroda bili, ne bi trebalo da pričaju o politici", naglasio je Musa.
Leo Pločkinić, predsednik NVO "Kroacija Libertas", ocenio je da Smajkić ponavlja stare ratne stavove bošnjačke politike, nastojeći da u miru ostvare ratne ciljeve: "Poznato je njegovo zalaganje za zelenu transferzalu, koja bi se protegla od Konjica, Jablanice, Blagaja do Neuma, gđe bi bila luka za dolazak brodova iz arapskih zemalja. Na sreću, to su posljednji trzaji ratnohuškačke politike. To dolazi uvijek od ljudi koji bi trebalo da se bave molitvom. Ta politika je davno propala, jer se radi o megalomanskim ciljevima – istakao je Pločkinić i dodao da je Mostar većinski hrvatski grad, navodeći da su Sarajevo, Travnik, Zenica i Tuzla potpuno očišćeni od nebošnjaka. "U tim gradovima Srbi i Hrvati nemaju pravo na posao, obrazovanje, jezik, čak ni veru. Očito je da se radi o zagrejavanju stanja pred bošnjački kongres, što je dodatno radikalizovanje stanja u BiH", istakao je Pločkinić.
U HDZ 1990 navode da Smajkić radi na razdoru između tri naroda koji žive u BiH, tempirano pred odluku visokog predstavnika Valentina Incka u BiH oko situacije u Mostaru. "Smajkić se ponaša kao vrhovni duhovni, politički i civilni autoritet koji propisuje kako drugi treba da se ponašaju. Kod svog naroda raspiruje stah od drugih, izazivajući frustracije i razdor. Promoviše naopaku tezu da ljudi ne mogu da žive tamo gđe nisu većina. Zašto bi onda Hrvati mogli slobodno živjeti u Federaciji BiH, ako su najmalobrojniji, kao što Smajkić tvrdi da je Bošnjacima potreban poseban statut i zaštita u Mostaru", zapitali su se u HDZ 1990.
