Pandemija koronavirusa gurnula je Hrvatsku u verovatno najdublju ekonomsku krizu od samostalnosti, a oporavak od koronakrize neće biti ni brz ni lak.
To proizlazi iz ocena stručnjaka Hrvatske narodne banke (HNB), koji su u novom broju publikacije „Financijska stabilnost“ analizirali uticaj korona-krize na hrvatsku privredu, koje prenosi portal Indeks.
Prema njihovim procenama, Hrvatsku u ovoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9,7 posto, što će biti, kako ističu, najveće smanjenje ekonomske aktivnosti od utemeljenja samostalne države. Pritom će snažan udarac pretrpeti kako izvoz i turizam, tako i investicije preduzeća i potrošnja domaćinstava, ali i tržište rada.
Koronakriza razorila javne finansije
– Pandemija koronavirusa prekinuće petogodišnji period kontinuirane ekspanzije u kojem je domaća ekonomija rasla po prosečnoj realnoj stopi od 2,9 posto, koja je zabeležena i 2019. – upozorava se u publikaciji hrvatske centralne banke.
Koronakriza je već devastirala i hrvatske javne finansije. Posledice krize biće snažno potonuće državnih finansija u minus pa u HNB-u očekuju da će Hrvatska u ovoj godini imati manjak u budžetu od 6,8 posto BDP-a.
Znatan rast u ovoj godini imaće i javni dug, kojim će se finansirati budžetski deficit, pa bi iznos duga države do kraja godine mogao dostići 86,7 posto BDP-a, prognoziraju u HNB-u. Lane je javni dug, podsjećaju, iznosio 73,2 posto BDP-a.
Država i banke se dodatno povezale
Rast potreba za finansiranjem države, uz istovremeno “zaključavanje” privrede, u prvom ovogodišnjem polugodištu doveo je i do još jače povezanosti bankarskog sistema i države, ističe se u publikaciji HNB-a. Tako se u maju ove godine 22 posto ukupne imovine banaka odnosilo na plasmane državi, što je dva postotna poena više nego krajem prošle godine.
U HNB-u pritom upozoravaju da bi eventualni novi talas pandemije u drugom delu godine verovatno podstakao uspostavu novih mera ograničenja poslovanja, iako bi one najverovatnije bile blaže od onih na proleće, kada je privreda završila u karantinu. Ali, upozoravaju da bi se nastavak otežanog kretanja ljudi i poslovanja preko granica nepovoljno odrazio na ekonomska kretanja u Hrvatskoj.
