Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) propisan je najniži iznos penzije u Srbiji, odnosno minimum koji se mora isplaćivati penzioneru bez obzira na to koliko staža ima i koliku je platu primao tokom radnog veka, a najniža penzija trenutno iznosi 24.987 dinara.
U Glasu osiguranika, glasilu Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, navodi se da je od uvođenja u pravne propise najniži iznos penzije određivan na različite načine, a da od 2002. godine svi penzioneri imaju pravo na jednak najniži iznos penzije.
Od 2006. godine najniža penzija iznosi 25 odsto prosečne zarade u Srbiji u prethodnoj godini.
Prema važećem Zakonu o PIO, korisnicima iz kategorije zaposlenih, samostalnih delatnosti i profesionalnim vojnim licima, najniži iznos penzije vanredno je usklađen od 1. januara 2011. i tako određen iznos se dalje usklađuje kao i penzije, pa sadašnja najniža penzija trenutno iznosi 24.987,67 dinara, dok je ona za poljoprivrednike manja i iznosi 19.644,74 dinara.
I najniža poljoprivredna penzija je vanredno usklađena od 1. januara 2011. godine, kada je iznosila 9.000 dinara, i od tada se redovno usklađuje.
U Glasu osiguranika ističu da je nova povišica penzija najavljena pre kraja godine, pa se može očekivati da će porasti i najniža penzija za sve kategorije penzionera.
Dodaju da, i pored toga što propisi određuju minimalan iznos, postoje korisnici kojima on ne pripada, pa pojašnjavaju da na to, pre svega, može da utiče prebivalište penzionera.
U zavisnosti od odredbe sporazuma o socijalnom osiguranju, korisnicima koji žive u inostranstvu može da pripada samo iznos koji su zaradili, bez garantovanog dela, a takve su odredbe svih sporazuma zaključenih između država bivše Jugoslavije.
U slučaju da korisnik najniže penzije menja mesto prebivališta, odnosno preseli se u inostranstvo, obavezan je da o toj promeni odmah obavesti Fond PIO, isplata se ubuduće obavlja na račun strane banke, a istovremeno se proverava da li i dalje može da se isplaćuje najniži iznos.
Ako se za ove okolnosti prekasno sazna, moguće su velike preplate i neugodne situacije za korisnike koji su obavezni da vrate ono što im ne pripada, iako koriste relativno mali iznos penzije.
Kao veoma važno se navodi to da se mogućnost isplate najniže penzije ceni po prebivalištu, a ne po tome da li se isplata penzije obavlja u Srbiji ili u drugoj državi.
Tako, na primer, neko sa prebivalištem u Sloveniji može da ovlasti drugu osobu da prima penziju u Srbiji, ali to ne znači da će se nastaviti sa isplatom najniže penzije.
Jednako postupaju i nosioci osiguranja u inostranstvu, pa tako građani Srbije ne bi mogli da koriste garantovani iznos penzije iz, recimo, Bosne i Hercegovine.
Pored prebivališta, na pravo na najnižu penziju utiče i činjenica da li je penzioner ostvario pravo na penziju u inostranstvu.
Naime, Zakonom o PIO je propisano da se najniža penzija korisniku isplaćuje samo ako zbir penzije koja je određena u Srbiji i penzije koju dobija iz inostranstva nije veći od propisanog najnižeg iznosa.
U slučaju da je zbir penzija manji od najnižeg iznosa penzije, korisniku će se isplaćivati razlika do najnižeg iznosa, a to zapravo znači da će zbir penzije koju prima iz inostranstva i penzije koju prima u Srbiji sa razlikom iznositi ukupno onoliko koliki je propisani najniži iznos penzije.
Ukoliko je zbir veći, korisnik će na račun dobiti samo iznos koji mu je na osnovu staža i zarade određen.
Naravno, da bi se došlo do zbira, inostrana penzija se preračunava u dinare prema važećem deviznom kursu na dan ostvarivanja prava.
Ukoliko je inostrana penzija ostvarena nakon penzije u Srbiji, od toga dana se ponovo odlučuje o najnižem iznosu penzije, što znači da postoji mogućnost da neko ko je koristio najnižu penziju ostane bez nje, kada stekne penziju u inostranstvu ili da od toga dana dobija samo razliku od zbira svih penzija do garantovanog najnižeg iznosa.
U praksi se radi tako da kada je poznata činjenica da penzioner ima i staž u inostranstvu, pri određivanju visine penzije u Srbiji će se odložiti odluka o najnižem iznosu.
Praktično u svim slučajevima, osim ako osiguranik još ne ispunjava uslove u inostranstvu, ta odluka će uticati na pravo na najniži iznos.
Ako se na inostranu odluku ne bi čekalo, veliki broj inostranih penzionera koji nemaju puno staža u Srbiji došao bi u situaciju da vraća preplaćeni iznos, što bi trebalo izbeći, a to je i jedan od razloga zbog čega svi budući penzioneri pri podnošenju zahteva treba da prijave i svoj rad u inostranstvu.