U monografiji o selu Slanci podataka o Mišićima sa slavom Sv. Stevan gotovo da nema. To ne znači da ih tamo nije bilo. Može da znači da su se iselili pre izrade ove monografije ili su iz nekog razloga promenili slavu.
U Slancima su zabeleženi Mišići sa slavom Đurđic. Autor R. Nikolić piše da su "Mišići, po starom, a sada i Tapići", jedna od porodica koja je osnovala Slance, ali o čijoj se prošlosti ništa ne zna. Daje i pregled porodica koje su takođe stare, ali su se docnije doselile i da se zna njihovo poreklo.
Interesantno je da se razmotri odakle su se u ovo selo naseljavali, jer to nije bila slučajnost. Naime, često su porodice koje su se prve doselile pozivale i prihvatale svoje srodnike iz starog zavičaja.
Uglavnom su to bili Kosovo i Metohija, Vojvodina, u to vreme "Švapska" ili Austrija, odakle su bežali "frajkori" (dobrovoljci u austrijskoj vojsci za borbu protiv Turaka), ali i susedne Jasenic i Šumadija. Verovatno i okolna naselja – Vrčin, Veliko Selo, Sremčica, Ostružnica… Doseljenika je bilo i od Prilepa, u Makedoniji, pa i iz Boke.
Nikolić u monografiji o beogradskoj okolini navodi da su se u Slance, 70-ih godina 19. veka, iz Kovilja kod Sremskih Karlovaca doselili još jedni Mišići, sa slavom Sv. Jovan.
Za Ritopek u koji su se kasnije, posle Slanaca, naselili Mišići, kako pišete u svom pismu, vrlo je malo podataka. S kraja 19. veka spominje se "ovčar" Cvetan Mišić, doseljen iz Koćine (verovatno Kočine kod Brusa?) i to je sve.
