Starcu ukrajinskog porekla preti doživotni zatvor ako sud u Minhenu presudi da je 1943. godine bio čuvar u nacističkom koncentracionom logoru Sobiboru.
Demjanjuk je proteran iz SAD-a gde je živeo od 1952. nakon duge sudske bitke. Kao argument navodio je svoje loše zdravstveno stanje.
Na kraju je medicinskim avionom prevezen u Nemačku i pred sudom bi trebalo da se pojavi u invalidskim kolicima, ali su i američko i nemačko pravosuđe ocenili da je sposoban za suđenje.
|
Demjanjuk je postao međunarodno poznat nakon što ga je Izrael 1988. godine optužio da je on "Ivan Grozni", odnosno Ivan Demjanjujk, zloglasni sadistički čuvar iz logora Treblinka koji je zatvorenike ubijao golim rukama.
Izraelski vrhovni sud ga je oslobodio 1993. nakon što je ustanovljeno da se radi o slučaju pogrešnog identiteta.
Nemački tužioci smatraju da je ovaj John (Ivan) Demjanjuk bio običan SS- ov čuvar niskog ranga u Sobiboru. |
Ivan Grozni- ubijao golim rukamaNjegov sin Džon Jr. izjavio je da će mu otac zbog toga umreti. "Guraju ga u smrt, neće to preživeti", rekao je on, ističući kako brojnim Nemcima koji su bili čuvari u nacističkim logorima nikada nije suđeno, javlja agencija AFP.
Nemačka, koja je dugo sudila "samo visokim predvodnicima nacističkog režima" promenila je politiku "pristajući zadnjih godinu i po da sudi svim nacističkim zločincima koji su u stanju da se pojave se pred sudom", objašnjava Efraim Curof, direktor Centra Simona Visenthala.
Demjanjuk je osoba bez državljanstva jer je izgubio američko državljanstvo 2002. kada je otkriveno da je skrivao svoju prošlost u nacističkim logorima, a nemačko nikada nije zatražio.
Tužioci će imati velikih problema u dokazivanju slučaja jer do sada navodno nisu uspeli pronaći nijednog svedoka koji je Demjanjuka vidio u Sobiboru. Jedina svedočanstva su pisane izjave danas preminulih svedoka.
Tužioci zato žele da pokušaju da dobiju priznanje krivice povezivanjem činjenica: Demjanjuk je kao čuvar u Sobiboru proveo šest meseci 1943. a u tom je periodu u logoru ubijeno 27.900 Jevreja, pa je on, dakle, učestvovao u tim ubistvima.
Za Curoffa suđenje u Minhenu je istorijski trenutak. "Otvaranje sudskog postupka protiv Demjanjuka ključno je iz više razloga. Prvo, jer je najtraženiji nacistički zločinac, prvi na listi koju objavljujemo, ali i zato što će mu se suditi za odgovornost za smrt 27.900 Jevreja i što će se konačno saznati njegova uloga u mašineriji istrebljenja".
Stotine novinara iz čitavog sveta nadaju se da će moći da izveštavju sa suđenja. Sud koji je nadležan izgleda prebukirano: njegova dvorana može primiti tek 150 osoba. Za sada je predviđeno 35 dana suđenja, po 90 minuta ujutro i popodne svakoga radnog dana.
Iako je u Nemačkoj živeo sedam godina nakon rata, Demjanjuk, koji je ostatak života proveo kao radnik u fabrici automobila u SAD-u, jedva govori koju reč nemačkog pa će mu na suđenju pomagati prevodioci.
