Milo Gavrila nazvao teroristom

0


Premijer Milo Đukanović je na Svečanoj akademiji u Podgorici povodom 100 godina od početka Prvog svetskog rata nazvao Gavrila Principa teroristom.
– Istorijska je činjenica da Crna Gora nije podržala teroristički akt koji je bio povod za Prvi svetski rat. Tragika Crne Gore je u tome što je uz sva stradanja na kraju ostala bez države – rekao je Đukanović.
Đukanović je ocenio da je Crnu Goru skupo koštala lekcija da u takvim istorijskim kovitlacima najveću cenu plaćaju male zemlje i narodi.
– Crna Gora je u rat ušla dosledna svojim saveznicima i vođena principima slobode i nezavisnosti, iako su joj nuđene povoljnosti ako ne bi ušla u taj rat – rekao je Đukanović i podsetio na pobede crnogorske vojske, od kojih je najveća bila na Mojkovcu 1916.
Đukanović je citirao Milovana Đilasa da je Mojkovačka bitka bila "poslednja i najdivnija u istoriji male države, ali i besciljno poklanjanje za domovinu".
– Sa Mojkovačkom bitkom "ugasila se i crnogorska država, u krvavom i nezaboravnom zadnjem bljesku junaštva, slave i legende" – podsetio je Đukanović na reči Đilasa.
Đukanović je takođe podsetio na komitski pokret nakon austrougarske okupacije. Uprkos tome, rekao je, Crna Gora je u jugoslovensku državu ušla "na sraman način, bez uvažavanja nacionalnog i državnog imena, bez njenog velikog istorijskog dela i nasleđa".
Đukanović je citirao proglas kralja Nikole koji je ulazak srpske vojske u Crnu Goru 1918. nazvao okupacijom i zločinom, a "falsifikovanjem narodne volje" odluke Velike narodne skupštine srpskog naroda Crna Gore izabrane uoči sednice 24. novembra kada je odlučeno o ujedinjenju pod dinastijom Karađorđevića.
– A zašto sve ovo? Zato što žele stvoriti od Crne Gore jedan ili dva okruga srbijanska, a ne ravnopravnoga brata. Zato što znaju da je želja svakog Crnogorca da stupi u jedinstvo jugoslovensko na ravnoj nozi sa Srbijom, a ne nikako drukče – citirao je Đukanović proglas kralja Nikole upućen iz Italije.
Đukanović je podsetio i na ulogu Komunističke partije u obnovi državnosti Crne Gore krajem Drugog svetskog rata.
– Crna Gora obnovila je državnost na referendumu 2006. – rekao je Đukanović i zaključio da Crna Gora nije ponovila grešku da 1999. godine "vođena instinktom savezničke odgovornosti uđe u rat s međunarodnom zajednicom".
– Pred takvom Crnom Gorom je izvesna i sigurna budućnost u ujedinjenoj Evropi – rekao je Đukanović.

 

POZIV KRALjA NIKOLE U SVETI RAT ZA SLOBODU
Junaci na oružje – živjelo Srpstvo
U "Glasu Crnogorca" 6. avgusta 1914. godine, objavljen je proglas kralja Nikole Crnogorcima, u kojem ih poziva "u sveti rat za slobodu Srpstva i Jugoslovenstva."
"Crno-žuti barjak, koji od davnih vremena kao mora pritiska dušu jugoslovenskog naroda, razvio se da taj narod sad potpuno uništi, da njegove slobodne predstavnike, Srbiju i Crnu Goru. Beč, iz kojeg se sada naredbe daju za uništenje Srpstva, očuvali su bedemi kostiju slovenskih. Austrija se zahvalila gonjenjem, robovanjem i pakosnim sijanjem razdora među braćom… Nosioci crno-žute boje iščupali su srce Srbinovo – divnu Bosnu i Hercegovinu. Krvlju srpskom zaliveni, Skadar i Drač oteli su nam intrigama… Crnogorci! Austrija je objavila rat našoj dragoj Srbiji, objavila ga je nama. Objavila ga je Srpstvu i cijelom Slovenstvu… Krv se već lije na Dunavu, Savi i Drini, lije se na granicama naše moćne zaštitnice Rusije… Pa sad – ko je junak, na oružje, ko je junakk nek slijedi koracima dva stara srpska kralja: da ginemo i krv prolivamo za jedinstvo i slobodu zlatnu. Na našoj su strani Bog i pravda. Mi smo htjeli mir, nametnut nam je rat. Primite ga kao i uvijek, primite ga srpski i junački, a blagoslov vašeg starog kralja pratiće vas u svim našim podvizima… Živjeli moji mili Crnogorci! Živjelo naše milo Srpstvo!"

 

Režim dotakao dno
Funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević rekao je da Đukanovićevo obraćanje predstavlja falsifikat i ruganje oslobodilačkoj tradiciji i senima rodoljuba koji su položili živote na oltar časne ideje oslobođenja južnoslovenskih naroda od vekovnog ropstva. Knežević je ocenio da je režimska Crna Gora dotakla dno.
– Đukanović je kao član Saveta odbrane SRJ, za vreme rata otišao u Brisel, sedište NATO-a, i tako dao doprinos crnogorskoj istoriji kakav nije uradio nijedan Crnogorac. I još ima drskosti da nam saopšti kako se žrtve na Murini, i bombe s osiromašenim uranijumom koje su padale po Zeti i Danilovgradu, nisu ni dogodile, zahvaljujući njegovoj ulozi – kazao je Knežević.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here