Printscreen
Ilustracija

Lazareva subota ili Vrbica se slavi na subotu uoči praznika Cveti (koji uvek padaju u šestu nedelju Časnog posta) posvećena je uspomeni na vaskrsenje četvorodnevnog Lazara, i na ulazak Hristov u Jerusalim, gde su ga deca svečano dočekala i pozdravila.

Na dan Lazareve subote se u pravoslavnim hramovima u popodnevnim časovima služi večernje bogosluženje, i u crkvu se unose mladi vrbovi lastari, tek ulistali.

Pošto se vrba osveti, sveštenik narodu deli grančice, i zatim se vrši trokratni ophod oko hrama sa crkvenim barjacima, ripidama i čiracima. Narod obilazi oko hrama uz pevanje tropara Lazareve subote.

Ovaj praznik je isključivo praznik dece. Za taj dan majke svečano obuku svoju decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, donose, svečano obučenu, crkvi, kupuju im zvončiće vezane na trobojku i stavljaju oko vrata, a venčiće na glavu. Deca se raduju, trče po porti i učestvuju u ophodu oko crkve. Mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila.

Deca se naročito raduju zvončićima čije zveckanje simbolizuju pobedu života nad smrću, kako Lazara, tako i Isusa koji će vaskrsnuti na Uskrs.

Praznik je imao veliki značaj pre Drugog svetskog rata.

Lazar je po crkvenom predanju rukopoložen od apostola Pavla i Varnave i bio je prvi vladika na Kipru, 30 godina, u Larnaci, gde je po istom predanju, drugi put i umro i bio sahranjen.

Larnaka, što na grčkom jeziku znači grobnica (Larnaks), je dobila ime upravo po drugoj Lazarevoj grobnici.

Sa ovim praznikom počinju veliki Vaskršnji praznici.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here