Prema našem glavnom izvoru – Đ. Janjatović: "Prezimena Srba u Bosni" – Kavržići, krajem 19. veka, nisu evidentirani ne samo u banjalučkom kraju, već nigde u celoj Bosni i Hercegovini. Nismo ih našli ni u jednom drugom od svih naših izvora građe i raspoloživoj literaturi. Znači ni u jednoj srpskoj oblasti, niti uopšte na prostor nekadašnje Jugoslavije. Kavržića, međutim, ima u Laktašima, kao i u Banjaluci i Beogradu!
U najpotpunijem izdanju Vukovog "Srpskog rječnika", iz 1852, našli samo glagol kavraisati (turskog porekla) i imenicu kavrika – "trava za sijeno (u Lici)". U rečniku turcizama A. Škaljića stoji da kavra znači spona, petlja, dok se kavramak, glagol prevodi sa ščepati, stisnuti, ukleštiti…
A pošto kavraisati znači saviti ekser koji probije na drugu stranu daske, pomislili smo da bi to moglo da ukaže na zanimanje predaka nših čitalaca, da su bili majstori "nekakvih kavrga" – da su pravili spone ili gvožđa i zamke za lov.
B E S P L A T N OIstražite svoje poreklo
Poštovani posetioci sajta,
Ako želite da saznate odakle i otkad potiču koreni vaše porodice i kako je nastalo vaše prezime, “Vesti“ će vam to omogućiti – dovoljno je samo da pišete na našu e-mail adresu – redakcija@vesti-online.com
Osim osnovnih podataka o sebi – ime, prezime i adresa, potrebno je da navedete što više vama poznatih činjenica o svojoj porodici i zavičaju: OBAVEZNO odakle potiču vaši preci i koja vam je krsna slava, a zatim, ako je moguće, i u kojim krajevima su živeli i žive delovi vaše šire familije, da li su menjali prezime i kada. Možete tražiti podatke samo o jednom prezimenu – vašem sadašnjem ili, za žene, devojačkom.
Obilje podataka vam garantuje i sadržajnu priču o vašim korenima. Odgovore će vam davati naši saradnici mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić, stručnjaci za etnologiju i etimologiju.
Molimo Vas da imate strpljenja, jer našim saradnicima treba vremena da istraže vaše poreklo. Podaci do kojih oni dođu biće odmah postavljeni na odgovarajuće stranice na portalu. |
U Dedijerovoj "Hercegovini" smo pronašli Kalajdžiće, to jest Nenkovce, u selu Ivici kod Hrasnog, sa slavom Đurđevdan. Pretpostavili smo da su Kalajdžići bili majstori (i) za "kavre", ili "kavrge", ako je postojao takav naziv. Usput, krećući se ka Posavini, dobili su po tome nadimak, a onda po njemu – novo prezime, koje je možda bilo najpre nadimak nekom od predaka naših čitalaca.
Dodajmo da smo u "Rečniku srpsko-hrvatskog književnog i narodnog jezika" našli dva značenja reči kavrga – "manja primitivna posuda" i kao nadimak za čoveka malog rasta, nedovoljno razvijenog.
Ali, videli smo da smo, u izvođenju etimologije reči koja čini osnovu prezimena Kavržić, ispustili važan detalj – da se suglasnik g, kad se nađe ispred i, menja u z (noga-nozi, sluga-sluzi), pa smo zaključili da su, po tom jezičkom pravillu, članovi ove familije po reči kavrga postali – Kavrzi. Do toga smo došli kad smo u Beogradu naišli na prezime Kavrzić.
