Evropska komisija (EK) predviđa da će hrvatska ekonomija pasti 9.6 posto, iduće godine rasti 5.7 posto, a pretkriznu razinu bi trebalo dosegnuti 2022.godine.
“Očekuje se da će se hrvatska privreda snažno smanjiti 2020. godine zbog pandemije covida 19. Delimični oporavak se očekuje 2021. zahvaljujući privatnoj potrošnji i investicijama, ali se ne očekuje da će dostići pretkriznu razinu pre 2022. godine”, navodi Komisija u svojim prognozama, a prenosi portal Index.hr.
U prethodnim, letnim prognozama objavljenim 7. jula, Komisija je predviđala pad hrvatske ekonomije ove godine od 10,8 posto, ali i nešto brži oporavak sledeće godine, 7.5 posto.
U prolećnim ekonomskim prognozama, prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. maja, Komisija je procenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sledeće godine rasti za 7.5
Nesigurnost i postojeća ograničenja putovanja utiču na izvoz, uključujući turizam, kažu u EK-u. Očekuju kako će se tržište rada polako oporavljati, a nakon naglog pogoršanja, javne finansije trebale bi se poboljšati 2021. i 2022, ali se očekuje da će tekući račun platnog bilansa ostati u deficitu samo 2020. i 2021. godine.
Moguće uvođenje strožih mera radi suzbijanja Covida-19 predstavlja kratkoročno negativan rizik za prognoze. S druge strane, kao pozitivan rizik, što znači brži oporavak nego što se sada predviđa, mogu biti ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost, što nije uključeno zbog oskudno dostupnih informacija, kaže se u izveštaju EK.
EK navodi da je tržište rada brzo reagovalo na poremećaj ranije ove godine te da nezaposlenost raste od aprila, kao i da je sezonski rast zapošljavanja zbog turističke sezone bio je manje izražen nego prethodnih godina. Očekuje dalje pogoršanje uslova na tržištu rada u drugom delu 2020. godine, budući da će vladine mere potpore platama u velikoj meri isteći. Niska inflacija, proračunski deficit 6.5 posto, a javni dug 86.6 posto BDP-a
EK prognozira i spor oporavak, jer do kraja 2022. ni zapošljavanje ni nezaposlenost verovatno neće dosegnuti razinu iz 2019. godine. Pri tome bi, kako se navodi, nominalni rast plaća trebalo da bude ograničen 2021. i 2022., što bi trebalo pomoći u ublažavanju negativnog uticaja znatnog pada BDP-a u 2020. na jedinični trošak rada.
Cene energije trebalo bi kratkoročno potaknuti potrošačke cene, jer se očekuje da će temeljna inflacija ostati niska. Očekuje se kako će stopa inflacije pasti na 0.1 posto u 2020. godini i popeti se na 1.5 posto do 2022. godine.
EK ističe da javne finansije nose najveći teret krize u 2020. godini. Očekuje da će proračunski deficit dosegnuti 6,5 posto BDP-a zbog snažnog privrednog usporavanja i mera usmerenih na očuvanje zaposlenosti i poslovanja. Najvažnije od tih mera, koje zajedno čine do tri posto BDP-a, odnose se na subvencije za plate zaposlenih.
Porezni prihodi trebalo bi se po očekivanju Komisije snažno smanjiti s padom potrošnje domaćinstava i turista, posebno utičući na prihode od PDV-a. Smanjenje doprinosa i prihoda od poreza na osobni dohodak trebalo bi biti manje izraženo jer su vladine mere štitile zapošljavanje i plate. Subvencije za plate i plaće u javnom sektoru trebalo bi potaknuti snažan rast rashoda dok se primenjuju prethodno dogovoreni kolektivni ugovori. Troškovi kamata trebalo bi se smanjiti uprkos znatnom novom zaduživanju jer se dospeli dug refinansira po vrlo niskim stopama. Oporavak poreznih prihoda
U sledeće dve godine (2021. i 2022) EK očekuje snažan oporavak poreznih prihoda zbog potrošnje domaćinstava, zapošljavanja i plata. Oporavak bi trebalo biti relativno snažan što se tiče doprinosa i PDV-a te nešto slabiji što se tiče poreza na dohodak, budući da smanjenje stope poreza na dohodak stupa na snagu 2021. godine, a firme prenose svoje gubitke.
Korištenje fondova EU trebalo bi povećati prihode 2021. godine, dok se 2022. očekuje umereniji rast. Rast rashoda trebao bi se smanjiti 2021. godine, nakon snažnog rasta 2020. godine, a povećati 2022. Očekuju se dodatne uštede na servisiranju duga.
Proračunski deficit s ovogodišnjih 6,5 posto BDP-a, sledeće godine trebalo bi po EK-ovoj prognozi pasti na 2,8 posto, a 2022. porasti na 3,2 posto BDP-a, pod pretpostavkom da se politika neće menjati.
Što se tiče javnog duga, EK predviđa da će ove godine skočiti, kako zbog velikog pada BDP-a tako i zbog nagomilavanja novog duga za finansiranje deficita. Ove godine javni dug bi trebalo dosegnuti 86,6 posto BDP-a, sledeće pasti na 82.4 posto, a 2022. godine na 81.7 posto BDP-a.
Komisija navodi da su prognoze za celu Europsku uniju zbog epidemiološke situacije podložne izuzetno visokom riziku i nesigurnosti.
Prema prognozama, ekonomija u evro-zoni trebalo bi pasti 7.8 posto ove godine, a sledeće godine rasti 4.2 posto i 3 posto 2022. godine. Na razini cele Unije, ekonomija bi trebalo pasti 7.4 posto ove godine, a sledeće godine rasti 4.1 posto i tri posto 2022. godine.
Najveći pad ove godine očekuje se u Španiji (12.4 posto) i Italiji (9.9 posto), a najmanji u Litvaniji (minus 2.2 posto) i Irskoj (minus 2,3 posto).
