pixabay.com
Foto: Ilustracija

Najnoviji indeks potrošačkih cena (CPI) Australijskog biroa za statistiku (ABS) je nešto niži nego što je većina ekonomista očekivala. Ovakav pokazatelj značajno smanjuje šanse za novo povećanje referentne kamatne stope od strane Odbora Banke državnih rezervi (RBA) koji zaseda sledećeg utorka.

Naime, statistika pokazuje da su cene porasle za 0,8 odsto tokom tri meseca do juna, što je povećanje od šest odsto u odnosu na isti period prošle godine. Da podsetimo, godišnja inflacija u decembru je bila 7,8 odsto, a u martovskom kvartalu ove godine cene su porasle 1,4 odsto.

RBA je, inače, očekivala rast cena od 0,9 odsto i imala preferiranu osnovnu inflaciju od 5,9 odsto tokom 12 meseci do juna. Ciljana stopa inflacije RBA je dva do tri odsto, a trenutno je kvartalna inflacija na godišnjem nivou od 3,6 odsto.

Prema rečima, Šona Lengkejka iz Oksford Ekonomiksa, iako je inflacija ostala iznad ciljane, pada brže nego što je RBA očekivala u svojim najnovijim prognozama.

– Iako još uvek postoji zabrinutost oko troškova rada, mislimo da će ovi podaci kupiti RBA još neko vreme i omogućiti im da drže stopu na čekanju još malo – ocenio je Lengkejk.

S ovom prognozom se slažu i finansijska tržišta, a izgledi za povećanje stope u avgustu padaju sa nešto više od 50 odsto na oko 30 odsto, prema podacima Refinitiva.

Stiven Smit iz Dilojta je čak kritikovao RBA i veliki deo ekonomske struke zbog njenog odgovora na nagli porast inflacije.

– Podaci o inflaciji objavljeni u utorak su dodatni dokaz da je RBA previše povećala kamatne stope. Prekomerna inflacija u Australiji je uglavnom uzrokovana faktorima na strani ponude, što znači da su povećanja kamatnih stopa uglavnom bila neefikasna u držanju inflacije pod kontrolom – ocenio je Smit.

Prema njegovom mišljenju, inflacija je pala kao rezultat popravke situacije u globalnim lancima snabdevanja i ublažavanja uvoznih cena.

– Australijska ekonomija drastično usporava svoj rast, tempo inflacije je dostigao vrhunac i brzo se umiruje, rast plata nije prevelik i srednjoročna inflaciona očekivanja ne rastu. U tom kontekstu ne bi trebalo biti daljih povećanja kamatnih stopa u Australiji – naglasio je Smit i dodao da bi dalji rast kamatnih stopa čak mogao i da ojača neke od trenutnih pokretača inflacije.

Ujedno smatra da u onim oblastima australijske ekonomije koje i dalje beleže snažan rast cena, kao što su kirije i cene energije, smatra da je to zbog izazova na strani ponude.

– Više kamatne stope neće podstaći bržu energetsku tranziciju, niti pokrenuti talas izgradnje kuća. Umesto toga, one će pogoršati ova pitanja – istakao je Smit.

Međutim, Marsel Filient iz Kapital Ekonomiksa veruje da bi RBA trebalo da sprovede bar još jedno povećanje stope.

– RBA bi mogla da zaključi da je bitka protiv inflacije dobijena. Međutim, smatramo da bi ovo bio rizičan potez, s obzirom na to da je usporavanje inflacije izazvano slabijom robnom inflacijom, koja je pala sa 7,6 odsto na 5,8 odsto – ocenio je Filient i dodao da se inflacija usluga dodatno ubrzala sa 6,1 odsto na 6,3 odsto, najviše od uvođenja GST-a pre dve decenije.

ABS je saopštio da je to prvi put od septembra 2021. da je godišnja inflacija usluga bila veća od povećanja cena robe, iako je, na kvartalnom nivou, junski rast inflacije usluga od 0,8 odsto bio manji od rasta cena robe od 0,9 odsto i najslabiji rast u godini.

Šta je jeftinije, a šta skuplje?

Pad cena domaćih putovanja i smeštaja, za 7,2 odsto, struje za 1,8 odsto, dodataka za odeću za 2,2 i goriva za automobile za 0,7 odsto, su doprineli smanjenju inflacije tokom ovog kvartala.

Međutim, ta smanjenja cena su nadoknađena povećanjem zakupnina za 2,5 odsto, putovanja za međunarodni odmor i smeštaj za 6,2 odsto, drugim finansijskim uslugama za 2,5, novih kuća koje su kupili vlasnici za jedan odsto i hrane za 1,6 odsto.

Kirije rastu najbržim tempom od 1988.

Direktorka za statistiku cena ABS-a Mišel Markvard saopštila je da cene najma stanova i kuća rastu bržim tempom od vrednosti nekretnina na tržištu.

– Zakupnine su zabeležile najveći kvartalni rast od 1988. godine, što odražava niske stope slobodnih nekretnina za iznajmljivanje. Rast cena zakupa nekretnina nastavio je da nadmašuje rast cena kuća – kaže Markvard.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here