Kako su pravoslavci druga po brojnosti verska zajednica u Hrvatskoj, tako bi izbor Irinejev, posle izbora rimskoga pape, za Hrvatsku trebalo da bude druga po značaju vest iz oblasti religije.
"Vladika Irinej je, kažu, umeren i razložan čovek, kome je na srcu društveno dobro (npr. otvoreno je podržao demonstracije protiv Slobodana Miloševića iz 1997.), ekumenski je raspoložen, i želja mu je da 2013. u Niš, rodni grad cara Konstantina, na obeležavanje sedamnaest vekova Milanskoga edikta, dođe i rimski episkop, papa Rimokatoličke crkve Benedikt", navodi kolumnista ovog lista i književnik Miljenko Jergović.
Hrvatska pravoslavna crkva Anta Pavelića"Na marginama hrvatske javnosti, dok su trajale pripreme za izbor vjerskog poglavara i naših pravoslavaca, pokrenuta je inicijativa za osnivanje nekakve hrvatske pravoslavne crkvene zajednice" – ističe kolumnista "Jutarnjeg lista" Miljenko Jergović, potsećajući da je ta crkvena zajednica jednom postojala i da ju je osnovao Ante Pavelić, i to posle sprovedenog genocida nad srpskim narodom u NDH. |
Jergović potseća da je patrijarh srpski Irinej u intervjuu jednim beogradskim novinama izjavio kako su muslimani dobri i konstruktivni kada su manjina, a da počinju da se ponašaju sasvim suprotno kad se zateknu u većini, ali se odmah, ne čekajući da se razvije javna polemika i proključa zla krv, izvinio svima koji se osećaju povređenima.
Sa druge strane, država Hrvatska, ili ko je već nadležan u njoj za pitanja verske, svetovne ili kakve druge pomirljivosti na ovim prostorima, to baš i ne radi… Jergović s tim u vezi pominje primer Nikole Tesle.
"Kada su tog hrvatskog Srbina spuštali u daleki američki grob, violinista Zlatko Baloković, sunarodnik i Hrvat, po Teslinoj želji na violini je svirao melanholičnu himnu solunskih boraca `Tamo daleko`. Bila je to simbolična mera svih njegovih identiteta. Vodeći i o tome računa, Nikoli Tesli je u Gospiću 1991. spomenik dignut u vazduh. Poštujući u njemu Srbina, hrvatske vlasti taj spomenik nikada nisu obnovile" – zaključuje Jergović.
