commons.wikimedia/Alexey M
Odesa

Ko kontroliše Odesu drži ključeve Crnog mora i to je jedan od razloga što Rumunija i Bugarska strahuju da bi se mogao promeniti status tog lučkog grada u okviru mogućeg dogovora između Rusije i SAD, kaže ruski vojni ekspert Vasilij Dandikin.

On napominje da se u okviru rusko-američkih mirovnih napora trenutno rešava pitanje o mogućem sporazumu koji bi trebalo da obezbedi mir na Crnom moru, kao i bezbednu plovidbu sa robom za ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora, piše Olivera Ikodinović za Sputnjik.

– Sada se rešava pitanje Sporazuma o žitu, kao i toga da se na Crnom moru ne vode borbene akcije. Mislim da Rumunija i Bugarska strahuju od toga da će uključivanjem Rusije i Amerike biti promenjen status luke Odesa. To je ono čega se oni plaše, pošto je logistički jedan od glavnih pravaca snabdevanja kijevskih formacija oružjem poljska baza Žešuv i naravno, Rumunija iz čijih luka teret ide u Odesu. Oni smatraju da ih niko neće ništa pitati, iako su u sastavu NATO. Svi iz EU žele da budu uključeni u ovaj proces, pa samim tim i Rumunija i Bugarska, a strahuju da će ostati van pregovora – objašnjava Dandikin.

Strah da će Tramp da “otpiše” Odesu

Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i SAD o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Spekuliše se da bi ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključan element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona.

U tom kontekstu, američki mediji su pisali da je okruženje Vladimira Zelenskog zabrinuto da će američki predsednik Donald Tramp u mirovnim pregovorima sa Rusijom da „otpiše“ još neke delove Ukrajine, poput ključne luke Odesa, a to sada očigledno brine i evropske zemlje.

Ukoliko bi se oblasti Odesa i Nikolajev vratile u sastav Rusije, Ukrajina bi ostala bez izlaza na Crno more. Odeska i Nikolajevska oblast imaju obalu dugačku preko 300 kilometara i četiri najveće luke: Odesu, Nikolajev, Južni i Černomorsk.

Geopolitički i ekonomski gledano, Odesa je neprocenjivo važna. Ko god kontroliše ovaj grad, kontroliše čvorište koje otvara izlaz na Dunav. Ako bi Odesa prešla u sastav Rusije to bi joj otvarilo dunavski sistem plovnih puteva, što čini kopču između te zemlje i centralne Evrope.

Povratak Odese bi značio i osiguranje vojnog i trgovinskog pomorskog saobraćaja na Crnom moru, bezbednost tranzita robe, otvaranje koridora – kopnenog mosta – ka Pridnjestrovlju, gde su ruske mirovne snage i prorusko stanovništvo godinama u neizvesnosti.

Gubitak Odese bio bi fatalan za Ukrajinu

Sve dok Ukrajina ima izlaz na more kroz luku Odesa i luke na Dunavu, Kijev će nastaviti da dobija zapadne pošiljke oružja i koristi luke u komercijalne svrhe.

– Odesa i Nikolajev su luke koje sada njima omogućavaju da se kreću i prevoze vojne terete, između ostalog prolazeći kroz teritorijalne vode Bugarske i Rumunije, a dalje kroz Bosfor, Dardanele i tako dalje. To je trn u oku. Kako će se to rešavati ne mogu da kažem. Imali smo Sporazum o žitu i ranije, još na početku specijalne vojne operacije, ali Kijev je ga nije koristio samo za izvoz žita, već i za snabdevanje oružjem, a to su koristili i za napade na naše brodove bespilotnim plovilima – podseća Dandikin.

Gubitak Odese bio bi fatalan za ukrajinsku ekonomiju i vojsku, uključujući i ratnu mornaricu, pošto se u ovom gradu od 2014. godine nalazi štab ukrajinske mornarice. Ujedno, to bi bio i ogroman ekonomski pritisak, jer bi se izvoz preko mora drastično smanjio, a time i prihodi Ukrajine.

Pojedini ruski eksperti ocenjuju da bi sticanje ruske kontrole nad Odesom i celom obalom Crnog mora bilo od koristi Sjedinjenim Državama jer bi to stvorilo bezbedan prolaz kroz vode Crnog mora, bez opasnosti od „potencijalne eskalacije između ruskih i ukrajinskih oružanih snaga“. To bi moglo da dovede i do obnavljanja trgovačkih puteva kroz druge luke u regionu.

Dandikin napominje da, osim Rumunije i Bugarske koje se boje da će biti izostavljene iz ovih važnih dogovora, i drugi evropski igrači kao što su Francuska, Velika Britanija i Poljska žele da učestvuju u ovim pregovorima, pošto imaju svoje interese i žele da izvuku korist za sebe, a da istovremeno nanesu štetu ruskim interesima.

Odesa za Ruse nije samo pitanje strateškog značaja i nacionalnih interesa, već i istorijske pravde, s obzirom na to da je taj grad osnovala ruska carica Katarina Velika, 1794. godine.

1 COMMENT

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here