Youtube/7NEWS Australia
Entoni Albaneze i Mišel Bulok

Izjava premijera Entonija Albanezea da je inflacija u Australiji proizvod globalnog rasta troškova, bila je dovoljan povod da blagajnik u senci, liberal Engus Tejlor, optuži premijera da je u „sukobu“ sa Bankom državnih rezervi (RBA).

Naime, Albanezeova izjava je usledila nakon nepunih 24 sata, pošto je guvernerka RBA Mišel Bulok izjavila da inflaciju sve više diktiraju domaći proizvodi i usluge, a ne uvozna roba.

Razmimoilaženje u stavovima premijera i guvernerke, oko toga šta pokreće inflaciju u Australiji, globalni problemi ili domaće prilike, imala je epilog u saopštenju Tejlora, koji je naveo da „inflatorna kriza“ dolazi iz Kanbere, i da Australijanci zaslužuju vladu koja interese građana stavlja na prvo mesto.

Postavlja se pitanje zbog čega je došlo do razlike u stavovima?

Guvernerka Bulok je u sredu, na večeri Australijskih poslovnih ekonomista, rekla da postoji nekoliko jasnih znakova da je inflacija „domaćeg porekla“ i da preti da će dugo ostati povišena.

Prvo, nedavna povećanja cena su zabeležena na velikom broju usluga, a nisu samo koncentrisana na rastuće cene benzina, struje i kirija.

Drugo, inflacija u sektoru usluga, koja se uglavnom oslanja na domaću radnu snagu, znak je da je potražnja potrošača i dalje veća nego što australijska ekonomija to može da isprati.

– Frizeri i zubari, restorani, sportske i druge rekreativne aktivnosti, cene svih ovih usluga snažno rastu. Ovo odražava domaće ekonomske uslove i pokazatelj je da je tražnja dovoljno veća od ukupne ponude, tako da može da podnese ovo povećanje cena – rekla je Bulok.

S druge strane, premijer Albaneze kaže da je njegova vlada „izvršila pritisak na smanjenje troškova života“, kao što su briga o deci, računi za energiju i troškovi lekova.

-Naravno, inflacija je takođe globalni fenomen. Sinoć sam prisustvovao sastanku lidera G20, i dosledna poruka svetskih lidera je da je inflacija globalno pitanjem kojim se svet bavi – izjavio je premijer u četvrtak.

Istina, i guvernerka je rekla da su rani pokretači inflacije bili lanci snabdevanja, koji su se borili s posledicama pandemije kovida i pogoršanja situacije nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Međutim, prema njenim rečima, sada postoji nekoliko znakova da je inflacija domaća stvar i da postoji rizik da ostane povišena.

Sve su to bili razlozi, kako je objasnila guvernerka, da RBA podigne kamatnu stopu početkom novembra, na 4,35 odsto, što je najviši nivo u poslednjih 12 godina. Ovaj potez je uvećao mesečne otplate hipoteke, kod prosečenog stambenog kredita od 500.000 dolara, za dodatnih 76 dolara. Trenutna stopa je daleko od 0,1 odsto, koliko je bila u maju prošle godine.

Guvernerka je rekla i da ako je inflacija jednostavno proizvod globalnih poremećaja u snabdevanju ili drugih porasta cena, na koje monetarna politika ima mali uticaj, onda bi odgovor kamatnih stopa generalno bio ograničen.

– Međutim, značajnije zaoštravanje monetarne politike je pravi odgovor na inflaciju koja je rezultat toga što tražnja premašuje potencijal privrede da zadovolji tu potražnju – istakla je Bulok.

Iako je ponovo priznala finansijski stres s kojim se zbog porasta kamatnih stopa suočavaju mnoga domaćinstva s velikim hipotekama, guvernerka je rekla da se potezi RBA odnose na sve Australijance.

– Ciljevi centralne banke su rezultati širom privrede, a naš ključni alat, kamatna stopa, je grub. Odbor zato mora da postavi svoju politiku tako da zajednički služi dobrobiti Australijanaca – rekla je Bulok.

Preambiciozni ciljevi

Guvernerka Mišel Bulok je postavila pitanje da li će biti moguće postići vladin stambeni cilj, u smislu izgradnje pristupačnih nekretnina, rekavši da postoji nedostatak radne snage i materijala na nacionalnom nivou.

– Sjajno je što se vlada fokusira na to, ali to su mnogo veći ciljevi nego što smo ikada ranije uspeli da postignemo – istakla je Bulok.

Cene goriva u padu

Cene naftinih derivata na australijskim pumpama pale su u odnosu na prošlu sedmicu, kada je litar bezolovnog benzina od 95 oktana išao i preko 2,35 dolara. Na većini benzinskih stanica u Sidneju, u četvrtak je litar ovog goriva mogao da se kupi ispod dva dolara. Slična situacija je i s drugim vrstama bezolovnog benzina i sa dizelom, koji se sada kreće oko 2,15 dolara.

Nezavisni ekonomista Ivan Lukas kaže da cena nafte na svetskom tržištu pada i da je ponovo ispod 80 dolara za barel. On je izrazio očekivanje da će cene nastaviti da padaju u narednim sedmicama i upozorio građane da ne počinju da „prihvataju da su cene goriva trajno otišle gore“.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here