Političar koji je predstavljao „mladu nadu“ bosanske politike i alternativu Bakiru Izetbegoviću meteorskom brzinom je potrošio sve kredite – obesmislio ideju reformskog puta i zalutao u mreži „jaranskih“ odnosa sa ljudima povezanim sa najvećim narko-kartelom na evroazijskom prostoru, našao se u izvještajima Eurorol, FBI, DEA… i na raznim šablonima i mapama koje su bezbjednosne agencije pravile, da bi objasnile sliku mreže koju je stvorio kokainski narko-kartel „Tito i Dino“.
A pri tome je i on, političar, poznat kao „Dino“.
Evo, kako je počelo propadanje Elmedina Konakovića?
„Evropski put“, “državni autoritet”, “pacifizam”, “internacionalna solidarnost”, „demokratija“ itd. – kreacije su i pojmovi koji su kod nas već postali tako krute, čisto doktrinarne predstave, da svako djelovanje na planu ispunjavanja opštih, nacionalnih i životnih interesa ostaje duboko iskrivljeno ili skriveno u magli efikasne propagande.
Taj nesretan način posmatranja realnog života ljudi i društva u cjelini, u sjeni podmitljivog, ucijenjenog predubjeđenja, ubija sposobnost naroda da se egzistencijalno pitanje – pitanje opstanka, racionalno promisli bez demagogije o prošlom ratu, patriotskoj ulozi stranke ili pojedinca u njemu, kojima je samo to ostalo kao alibi za potpunu izdaju i za služenje sarajevskoj čaršiji, i u ovom ratu nakon rata, koji je stvaran i koji već gomila žrtve na planu rušenja položaja srpskog naroda i ovlaštenja, nadležnosti i državnog kapaciteta Republike Srpske.
Bio je Alija, bio je i Bakir ali ništa se nije promijenilo kad su oni otišli a na njihovo mjesto došli navodni „građani“ i vlasti famozne „Trojke“, sa Elmedinom Konakovićem, Nerminom Nikšićem i Edinom Fortom.
U početku je to i medijski i politički, izgledalo i išlo prilično dobro.
Kada je divlju šiptarsko-sandžačku heroinsku mrežu zamjenio Konzorcijum kokainske korporacije „Tito i Dino“, sa Edinom Gačaninom na čelu i uz pomoć kupljenih ljudi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH, u vrhu, od direktora Vahidina Munjića te šefa i mnogih pripadnika specijalne jedinice – Europol je otvoreno, argumentovano i vrlo slikovito objavio svoja saznanja o tome.
Europol je, tom prilikom, otkrio upletenost aktuelnog ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića u ovoj mreži i prvi ukazao na postojanje planova kokainskog superkartela da formira svoju političku stranku sa Konakovićem na čelu u kojoj bi okupili sve korumpirane političare kako bi sa njima krenuli u „uništenje svih drugih stranaka“ i zaveli strah i nesigurnost na području cjele BiH.
Kapitalno, političko osvajanje najbogatijeg kantona kod muslimana, i glavnog grada Sarajeva, uz pomoć neoliberalnog muslimanskog smeća okupljenog oko Naše Stranke i ustupke idejama rodne ravnopravnosti i pederske, ponosne superiornosti, sa podjeljenim ulogama Predragu Kojoviću, Edinu Forti i čudakinji Sabini Čudić, nije bio kraj nego početak ekspanzije.
Nastavilo se to u sektoru bezbjednosti.
Uloga Elmedina Konakovića, njegovog kuma Gordana Memije i rukovodstva kokainske stranke NiP (Narod i Pravda), te grupe političara nove vlasti „Trojke“, iz dana u dan, otkrivena je analizom komunikacija, mafijaškog komunikacionog softvera poznatog kao „Sky aplikacija“, te informacijama Federalnog istražnog biroa – FBI, Američke agencije za borbu protiv narkotika, DEA, informacijama Europol i vrlo slikovitim prikazima hijerarhije organizovanog kriminala i veza sa narko-kartelom otkrivenom u operativnim mapama.
Ubrzo je došlo do velikih hapšenja u vrhu policije, političke vlasti i jaranskog Konakovićevog okruženja, tačnije „perača novca“ od prodaje kokaina koje je predvodio kum Elmedina Konakovića – Gordan Memija.
I, ako je neko u vrhu vlasti “Fildžanistana“ pomislio da je to sve – da će samo progoniti najveće stranke u BiH i da zapadne, obavještajno-bezbjednosne struktrure samo žele opomenuti i dodatnio ucijeniti Konakovića i njegovo političko i kriminalno okruženje, mogao je nakon najnovijih događaja shvatiti koliko griješi.
Konakovićeva ideja i akcija napada na Dodika – kako bi popravio svoju poziciju kod Amerikanaca – bila je čisti promašaj nedozrelog humanoida i političkog debila jer je za Amerikance, pitanje sankcija i nadzora nad „stranom imovinom“ posao koji radi i prati puno institucija a ne samo ured ministarstva finansija – OFAC.
U skladu sa izvršnim uredbama 14033 ili 14059, Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na svoje liste postavlja nove i nove osobe iz Bosne i Hercegovine. Mnoge mjere, koje su uslijedile uvijek su se odnosile na kadrove i političku pozadinu djelovanja tri najveće političke stranke u zemlji: SNSD, SDA i HDZ, ali, ovaj put to nije bilo sve.
Nakon novih sankcija OFAC, potencira se spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost lica koja, po njima, podrivaju demokratske institucije ili slijede agende radi političkih i ličnih interesa, a na račun mira, stabilnosti i napretka na Zapadnom Balkanu.
“Lica protiv kojih preduzimamo mjere predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, podrivaju povjerenje u institucije i težnje onih koji nastoje uspostaviti demokratsku vlast na Zapadnom Balkanu,” rekao je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajno-finansijske poslove u Ministarstvu finansija.
“Sjedinjene Države i dalje će djelovati protiv lica odgovornih za korupciju i podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija uspostavljenih nakon teško postignutog Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Konaković nije shvatio da je i on legitimna meta i da je sankcionisan, samo mu niko nije javio. Još je bio potreban ali to se ovih dana definitivno privodi kraju.
Svakako, objavljene sankcije su jasna poruka ali za postojanje neobjavljenih sankcija, pojedinci saznaju tek kada pokušaju izvaditi vizu za putovanje u SAD. Recimo, Konaković nije pozvan na inauguraciju predsjednika Trampa.
Zbog toga je Elmedin Konaković uputio „Interno obaveštenje“ svojim koalicionim partnerima, da niko ne smije kontaktirati ambasadu SAD bez njegovog znanja i dopuštenja, što je otkrilo zabrinutost i sav jad ovog kvazipolitičara i njegovih partnera u vlasti.
Stalni odlasci i tužakanja Srba i Hrvata, od strane čelnika “trojke”, a pogotovo Konakovića, u ambasadi SAD u Sarajevu, pokazuju totalno nerazumijevanje postupka uvođenja i donošenja sankcija. Kako onih Stejt departmenta (tzv. “putne sankcije”), tako i onih Ministarstva finansija (OFAC sankcije).
Konaković ne shvata da se odluke o sankcijama donose u Kancelariji OFAC (pri Ministarstvu finansija SAD), a da kontrolu vrše 2 komiteta i to – kongresni komitet za finansije i vanjske poslove koji vodi republikanac Brian Mast sa Floride i senatski komitet za bankarstvo koji vodi također republikanac Tim Scott. Pri tome ključnu ulogu imaju i regionalni službenici na terenu, kao što je službenica Ministarstva unutrašnje bezbjednosti američke ambasade u Sarajevu sa sjedištem u Beču Sara C. Bay.
Upravo je ovo Ministarstvo uz podršku Ministarstva pravde SAD, pod čijom ingerencijom radi i FBI, odgovorno za objavljivanje podataka iz Sky-aplikacije koji duboko kompromituju Elmedina Konakovića.
Kada su Izetbegovićeva SDA i Komšićeva Demokratska Fronta, pokrenule inicijativu za smijenu ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, u vladajućoj Trojci koju čine SDP, Narod i Pravda i Naša stranka, nastupila je panika. Ne samo zbog SDA i DF nego zbog činjenice da to, ove dvije ucijenjene stranke nikada ne bi pokrenule da nisu, sa mjerodavnog mjesta, dobile signal.
A jedino mjerodavno mjesto za čaršijske zgubidane i taj baliluk koji je poklopio institucije države, jeste samo američka ambasada.
Dozvola dolazi samo sa te adrese
Osim Konakovića, u redu čekanja za prijem u američkoj ambasadi su mnoge tužibabe: Edin Forto (afera Bjelašnica), Ilija Cvitanović (trgovanje glasanjem), Nermin Nikšić (afera britanski milioni podrške za SDP preko “britanske škole“ u čaršiji; pa, afera „Brat“ i Auto ceste Federacije BiH, kao i afera Bosnalijek u Rusiji).
Svi se oni takmiče u dodvoravanju i prikazivanju sebe kao krucijalnih likova za promjene na evropskom putu, iako “trojkaši” svi zajedno imaju podršku manje od 10% bošnjačkog biračkog tijela, a Cvitanović manje od 3% hrvatskog biračkog tijela.
Ono što je, međutim, za samog Konakovića i ostale nosioce vlasti u Sarajevu puno opasnije, u pogledu planiranja sankcija, jeste snažno ali nezvanično djelovanje pojedinaca iz regiona koji već godinama zvanično djeluju kroz razne lobističke grupe u SAD.
Zanimljivo, i pada u oči djelovanje čovjeka koji radi za lobističku kuću Brownstein Hyatt Farber Schreck, LLP, i njegove analize se mogu naći na stranici ove lobističke kuće, pod autorskim imenom Bronštejnov tim za poresku politiku (Brownstein tax policy team). I sve bi to bilo u redu da čovjek nije po struci ginekolog – dr. Ermin Čehić!
Iako je ovladano obavještajno-sigurnosnom agencijom i resursima za analizu i prikupljanje informacija važnih za očuvanje ličnih i političkih pozicija, još nismo shvatili, šta je to što povezuje ginekologa iz Zenice sa američkim diplomatskom mrežom i zbog čega se on, sastao sa službenicima američke ambasade u Beču, januara 2024. i septembra 2024. godine, a zatim i u Istočnom Sarajevu (u januaru 2024. godine), Zagrebu, pa čak i u vojnoj bazi Aviano u Italiji (maja 2024. uz delegaciju V Council commission, i to, u vrlo dramatičnoj 2024. godini izbora u SAD i sankcija u BiH.
Zna se samo da je na važnom sastanku Čehića sa službenicima američkih bezbjednosnih službi juna mjeseca 2024. godine u Zagrebu, ručku prisustvovao i Daniel Markić koji će već u septembru 2024. godine, dakle tri mjeseca nakon toga sastanka, postati direktor Obavještajno analitičkig odjela EU (EU INTCEN).
Markić je – do tada bio najdugovječniji šef SOA (Hrvatske Središnje obavještajne Agencije) – bio na dužnosti od 2016. godine.
Interesantno je da su mjesec-dva nakon tih sastanaka objavljene Sky vezane za BiH i to od strane američkih FBI i DEA te Europol-a iz EU!
U svim prepiskama spominje se Konaković.
Ne samo SDA nego i Demokratska Fronta, je čvrsto odlučila smijeniti Konakovića, koji je izgleda uzalud, žuljao i gulio vlastita koljena, klečeći dan za danom, pred američkom amasadom. Zato se u ovom trenutku, njegova smjena čini kao jednostavnom zadatak.
Tumačeći razlog rušenja Konakovića, iz SDA su poručili: „Glavni je krivac za rušenje sastanka lidera Zapadnog Balkana zakazanog u Neumu“.
Riječ je o dogovorenom i zakazanom, a onda, dva dana pred održavanje, otkazanom sastanku političkih lidera država Zapadnog Balkana.
Bila je to sramota države BiH koja se više nije mogla sakriti. Pripreme su bile ozbiljne, a provedena konkursna procedura za izbor organizatora bila je neozbiljna i puna koruptivnih detalja.
Tenderska dokumentacija objavljena u medijima otkrila je zašto i kako je došlo do propasti Samita lidera Zapadnog Balkana.
Proceduralne obaveze su bile jasne: na preporuku Komisije za javne nabavke, od 18. 11. 2024. godine, generalni sekretar Savjeta ministara BiH donosi Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u predmetu javne nabavke `usluga organizacija događaja – Organizacija Samita lidera Zapadnog Balkana i EU u BiH`.
Kao najpovoljniji ponuđač izabrana je firma: „Mindset d.o.o.“, sa adresom Ul. Paromlinska 42, i sa cijenom u iznosu od 219 hiljada KM, bez PDV-a”, kako se navodi u Odluci generalnog sekretara Savjeta ministara BiH Roberta Vidovića.
Prema zvaničnim podacima, vlasnica i direktorica ove firme je Emina Memija, kćerka Gordana Memije. Kao prethodni vlasnik je naveden Bekir Gavrankapetanović, sarajevski advokat čija je sestra Džemila Gavrankapetanović braniteljica Gordana Memije u predmetu Black Tie.
Stvar postaje ozbiljna, kada Ured za borbu protiv korupcije zbog toga podnosi prijavu Tužilaštvu Kantona Sarajevo.
Iz te prijave je vidljivo da je ministar Magoda na sumnjiv način dodijelio 70 hiljada KM firmi registrovanoj na kćerku Gordana Memije.
Sporno je to što firma MindSet nije ispunjavala uslove javnog poziva, ali joj je, bez obzira na to, ministar Magoda odlučio odobriti 70 hiljada KM.
U principu, formalno-pravno, MindSet postoji od juna 2024 godine, kada je u sudskom registru izmijenjeno ime kompanije, kao i njena vlasnička struktura.
Tada je, naime, firma „NOMEN NESCIO“, čiji je osnivač bio Bekir Gavrankapetanović promijenila ime u MindSet. Tada se kao vlasnica upisuje Emina Memija, čiji je otac Gordan Memija, vlasnik kompanije FOTO ART, registrovane na istoj adresi, u Paromlinskoj ulici.
Biznismen Gordan Memija je u aprilu ove godine hapšen zbog saradnje sa narko-kartelom Edin i Tito, a Sud BiH je utvrdio da postoji osnovana sumnja da je Memija, inače kum ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, prao novac za narko-kartel.
Potvrdom koju je Al Jazeera izdala 14. novembra 2024. godine kompanija MindSet dokazivala je svoje reference. No, ono što je zanimljivo – direktor Al Jazeera Tarik Đođić je svojeručnim potpisom potvrdio da je kompanija MindSet u maju 2024. radila poslove: “snimanje studijskih najava i produkcija TV serijala “AJB ART”. Dakle, Đođić je potvrdio da je kompanija MindSet radila poslove u maju, iako, formalno-pravno, MindSet postoji tek od juna.
“Potvrđujemo da je preduzeće MindSet d.o.o., sa sjedištem u Sarajevu, Paromlinska 42 za naručioca Al Jazeera Balkans uspješno realizovalo predmet ugovora snimanje studijskih najava i produkcija TV serijala AJB Start” od 1.5. 2024. godine”, navedeno je u potvrdi koju je potpisao direktor Al Jazeera Tarik Đođić.
MindSet praktično, postoji tek od juna, a direktor Al Jazeera tvrdi da je s tom firmom poslovao u maju. Đođić, dakle, tvrdi da je kompanija MindSet snimala za potrebe Al Jazeera emisiju “AJB ART”.
No, kako je vlasnik FOTO ART-a Gordan Memija „kum“ Konakovića, pod istragom Tužilaštva BiH zbog pranja novca, poslovi su navodno prebačeni na firmu MindSet registrovanu na kćerku Gordana Memije.
Inače, većinu poslova koje je radio FOTO ART firma MindSet je “knjižila” sebi kako bi ispunila tenderske uslove. Dakle, na osnovu dvije sumnjive potvrde, koje je izdala Al Jazeera, firma MindSet je “ispunila” tenderske uslove a tužilaštvo je dobilo jedinstvenu priliku da identifikuje široku i duboku mrežu „perača novca“.
Kompletna procedura dodjele posla trajala je deset dana, a za kriminal i pranje novca, se ne bi ni saznalo da je firma ispunila obavezu i organizovala Samit lidera Zapadnog Balkana.
Propast Samita otvorila je mnoga pitanja i otkrila kriminalnu pozadinu cijelog posla u kome su neki zaposlenici zloupotrebljavali resurse TV kuće Al Jazeera gdje je zaposlena i supruga Dine Konakovića.
Tako se otkrilo da mafija, i tamo i amo, radi zajedno.
